Читај ми!

Palmira, drevni trgovački centar u nemilosti Islamske države

Sirijski grad Palmira, što znači „Grad palmi“, mesto je monumentalnih ruševina drevnog, pustinjskog trgovačkog centra. Bogatstvo akumulirano od prvog do trećeg veka od trgovine trošeno je na gradnju kulturnih i verskih objekata koji su vekovima izdržavali zub vremena, a sada im preti uništenje od strane pripadnika Islamske države.

Nekašnja pustinjska stanica za trgovce, Palmira je pod vlašću Rimskog carstva od prvog do trećeg veka doživela procvat i postala izuzetno bogat grad, a veliki deo tog bogatstva trošen je na gradnju spomenika, velepnih zgrada i verskih objekata, piše Nacionalna geografija.

Neverovatna količina umetničkih predmeta, statua i fantastična mešavina građevinskih uticaja istoka i zapada uticali su da Unesko ceo grad stavi pod svoju zaštitu 1980. godine.

Ipak, pre nekoliko meseci drevni grad zauzeli su pripadnici Islamske države i od tada uništili mnogo neprocenjivih građevina. Arheolozi strahuju da će ceo grad biti uništen a skoro dva milenijuma istorije izbrisano.

Muzej Smitsonijan objavio je izložbu kolekcije poznatog arheologa Majrona Bementa, u koju spadaju Fotografije iz Palmire koje je pred kraj 19. veka napravio francuski fotograf Feliks Bonfils.

Palmira, koja je do rimske vlasti bila poznata kao Tadmor, pominje se u istorijskim knjigama unazad 3.800 godina, a ispitivanja starosti ugljenikom pokazala su da naseobina na tom metu postoji već 7.800 godina.

Trgovci iz Palmire obogatili su se pod upravom Rimskog carstva, kada je grad služio kao centar između istoka i zapada. Na vrhuncu moći, trgovci su se zarađivali od oporezivanja i zaštite karavana koji su prolazili putem od Persijskog zaliva, dolinom Eufrata i kroz sirijsku pustinju.

Bila je ključni trgovački centar između Rimskog i Partijskog, a kasnije i Sasanidskog carstva.

Bogatstvo su trošili na gradnju velelpnih građevina, poput grandiozne kolonade u grčko-rimskom stilu koja se protezala skoro kilometar, Dioklecijanovog hrama, Trijumfalnog luka, Hrama boga Bela - centralno mesto religijskog života grada - i hram Bal Šamema, koji je pre nekoliko dana, navodno, Islamska država uništila eksplozivom.

Karavani koji su prolazili kulturološki i verski su uticali na grad, pa su mnoge građevine posvećene i feničanskim, arapskim i vavilonskim božanstvima.

Palmirin najpoznatiji građanin, piše Nacionalna geografija, je nesumnjivo kraljica Zenobija, koja je nakratko uspela da se odupre Rimskom carstvu i uspostavi kontrolu nad rimskim provincijama Egipta, Sirije i Palestine i stvori Palmirsko carstvo od 269. do 273. godine.

Ipak, vrlo brzo su je porazile i zarobile jedinice cara Aurelijana, koje su nakon neuspele pobune i opljačkale grad, od čega se Palmira nikada nije oporavila.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
23° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи