четвртак, 02.07.2015, 20:29 -> 20:36
Lepota Van Gogovih i Matisovih slika polako nestaje
Usled hemijske reakcije, slike Anrija Marisa i Vinsenta Van Goga polako tamne i gube sjaj, pa postoji opasnost da se pretvore u prljavu bež mrlju, a za to je odgovoran kadmijum, žuti pigment, piše londonski „Telegraf“.
Naučnici iz Francuske, Belgije i SAD otkrili su da je kadmijum, žuti pigment, koji je često korišćen od strane impresionista, post-impresionista i predstavnika ranog modernog slikarstva, uveliko počeo da gubi boju sa tendencijom da se taj proces nastavi.
Na delima kao što su Radost življenja od Matisa i Cveće u plavoj vazi od Van Goga, usled dekolorizacije kadmijum žute došlo je do promene opšteg izgleda i ravnoteže boja na slikama tako da one danas deluju znatno drugačije, ističu istraživači, prenosi Telegraf.
Pojedini delovi slike Radost življenja, koji su prvobitno bili jarko žute boje, poprimili su, u međuvremenu, oker-bež ton.
„Rezultati ove studije pokazuju koliko je važno da se shvati ne samo hemija izbledele boje već i hemija za pripremu boja koje su početkom 20. veka koristili najznačajniji umetnici“, rekla je Dženifer Mas sa Univerziteta u Delaveru.
„Razumevanje procesa propadanja boja pomaže nam u iznalaženju načina da sačuvamo ova dela za buduće generacije“, istakla je ona.
Tim naučnika Evropskog centra za sinhrotronsku radijaciju (ESRF) u Grenoblu, koristio je iks zrake i infracrvenu mikroskopiju kako bi analizirao uzorke oštećene boje.
Ustanovili su da originalno hemijsko jedinjenje korišćeno u pripremi kadmijum žute - kadmijum sulfid, oksidira na svetlu i postaje bezbojno, a može i da u reakciji sa drugim hemijskim elementima dobije bezz tonalitet.
Budući da se nastalo oštećenje trenutno ne može popraviti, istraživači savetuju muzejima da promene nivoe osvetljenja i vlažnosti kako bi usporili ovaj nepoželjni proces.
„Kao hemičar bio sam zapanjen činjenicom da se na slikama raznih umetnika i raznolikog geografskog porekla, koje se poslednjih 100 godina čuvaju u različitim muzejskim uslovima, javlja slična hemijska transformacija“, rekao je profesor Koen Jansen sa Univerziteta u Antverpenu.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Applied Physics (Primenjena fizika).
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар