Читај ми!

Poslednji minut juna trajaće 61 sekundu

Neravnomerna rotacija Zemlje biće odgovorna za to što će poslednji minut 30. juna ove godine trajati 61 sekundu. Procedura kojom se dodaje jedna sekunda kako bi se uskladile dve vremenske skale, prirodna i atomska, nailaze na sve veće kritike i može se očekivati da će se od nje u skorijoj budućnosti odustati.

U svim zemljama sveta, u noći između 30. juna i 1. jula, u Univerzalnom koordinisanom vremenu (UTC), minuta između 23:59 i 00:00 časova trajaće sekundu više nego obično.

„Iako obični smrtnici neće ni primetiti taj višak sekunde, veliki sistemi satelitske navigacije, kao i sistemi sinhronizovanja velikih kompjuterskih mreža moraće strogo da vode računa o ovoj promeni“, objasnio je za AFP Danijel Gambis, direktor Službe za rotaciju Zemlje.

Dodatom sekundom usklađujemo dve vremenske skale, Univerzalno vreme (UT), zasnovano na rotaciji Zemlje i njenom položaju u odnosu na svemirska tela i Međunarodno atomsko vreme (TAI), ustanovljeno 1971. godine.

Kada je 1972. međunarodnom konvencijom ustanovljeno Univerzalno koordinisano vreme, dogovoreno je da razlika između dve vremenske skale ne može biti veća od 0,9 sekundi.

Od te 1972. godine dodato je 26 sekundi (uključujući onu od 30. juna). Poslednji put je jedna sekunda dodata u junu 2012, a pre toga u junu 2008. godine.

„Zemlja vrluda dok se okreće oko svoje ose dok su atomski časovnici smrtno disciplinovani“, naveo je Gambis.

Dugoročno, zbog uticaja gravitacija Meseca i Sunca, koji utiču na plime i oseke, plava planeta ima tendenciju da uspori svoje kretanje. Takođe je osetljiva na atmosferska kretanja, na promene ledenog pokrivača, zemljotrese, pa tako jedan dan ne traje tačno 24 časa.

Planeti Zemlji treba nešto malo više od 86.400 sekundi za revoluciju od 360 stepeni, ili da obrne jedan krug oko svoje ose.

Atomski časovnici su pak izuzetno precizni, tako da bi do raskoraka od jedne sekunde kod njih moglo da dođe tek svakih 300 miliona godina.

Trenutno, više od 400 atomskih časovnika u svetu omogućavaju Međunarodnom birou za tegove i mere u francuskom gradu Sevru da izračunaju Univerzalno koordinisano vreme.

Pojedine zemlje, poput Francuske i SAD, protive se dodavanju ove jedne sekunde, smatrajući da to nepotrebno komplikuje stvari, dok se druge, kao što je Velika Britanije, zalažu za njeno zadržavanje.

Debata na tu temu biće održana u okviru Međunarodne unije telekomunikacija idućeg novembra kako bi se na naučnom nivou odlučilo da li da se sporna sekunda ukine ili ostavi.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 07. јун 2025.
27° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом