Читај ми!

Ljudi i neandertalci milenijumima „delili“ Evropu!

Gotovo pet milenijuma pre nego što su izumrli pre 40.000 godina, neandertalci su „delili“ Evropu sa ljudima, što im je ostavilo dovoljno vremena za kulturnu razmenu i razmnožavanje.

Mada ne postoje dokazi da su dve grupe zajedno živele, koegzistirali su 25 do 250 generacija zavisno od regiona, navodi se u studiji objavljenoj u listu Nature.

„Ovi rezultati pokazuju da je bilo znatnog preklapanja od 2.600 do 5.400 godina“, naveli su stručnjaci koji su koristili naprednu tehnologiju kako bi analizirali oko 200 uzoraka kostiju, uglja i školjki sa 40 arheoloških nalazišta od Rusije do Španije.

To im je dalo dovoljno vremena za interakcije i razmnožavanje, naveli su stručnjaci.

Studija je najnoviji pokušaj da se tačno odrede poslednji trenuci naših rođaka na Zemlji.

Tim je otkrio da su neandertalci u različito vreme nestajali sa raznih delova Evrope, odnosno da ih ljudi nisu odjednom zamenili.

Pitanje je kako, zašto i kada su neandertalci nestali i povukli se pred ljudima.

Anatomski „moderni“ ljudi, poreklo vode iz Afrike, a u Evropu su stigli pre 50.000 do 30.000 godina i tu su pronašli neandertalce.

Kratka interakcija rezultirala je time da „neafrički“ ljudi danas imaju oko 1,5 do 2,1 odsto neandertalskog DNK.

Prema novoj, šestogodišnjoj studiji, Evropa je pre 45.000 godina i dalje bila naseljena neandertalcima, a samo mali džepovi ljudima.

Ravnoteža se promenila tokom narednih 5.000 godina i dovela do izumiranja neandertalaca.

Ljudi dakle, navodi se u studiji, nisu iznenada smenili svoje daleke rođake, već je to bila progresivna promena koju je karakterisao biološki i kulturni mozaik koji je trajao nekoliko hiljada godina.

Autori studije tvrde da je ovo najtačnije datiranje ovog perioda istorije. Pouzdano datiranje ugljenikom često je otežano propadanjem kostiju ili kamenih uzoraka starijih od 25.000 godina.

„Ranija datiranja često su potcenjivala starost uzoraka sa mesta povezanih sa neandertalcima, jer je organska materija bila zagađena modernim česticama“, naveo je vođa studije Tomas Higam sa Univerziteta „Oksford“.

„Mi smo koristili metode ultrafiltriranja koji čiste i izvlače kolagen iz kostiju i tako smo izbegli kontaminaciju. To znači da sa većom sigurnošću možemo da odredimo nestanak naših bliskih rođaka, neandertalaca“, dodao je Higam.

„Naravno da neandertalci nisu potpuno izumrli, jer mi imamo neke od njihovih gena“, istakao je Higam.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
23° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи