Kako su oni kojima zaista treba hidroksihlorokin ostali bez njega zbog koronavirusa

Stampedo za nepotvrđenim „lekom“ za Kovid-19 doveo je do toga da u apotekama više nema leka koji je neophodan za oko pet miliona ljudi u svetu obolelih od lupusa, a ako se tome dodaju i oni koji pate od reumatoidnog artritisa, broj onih koji su pogođeni nestašicom postaje još veći. Uz to, još nije poznato da li hidroksihlorokin uopšte deluje protiv infekcije koju izaziva koronavirus.

Najpre napomena čitaocu: nijedan lek ne treba uzimati bez dozvole lekara jer posledice mogu biti ozbiljne, pa i tragične.

Italija i Francuska potvrdile su da doktori prepisuju hidroksihlorokin - manje toksičnu verziju leka protiv malarije hlorokina – iako ne postoje dokazi koji potvrđuju da lek deluje u slučaju Kovida-19, piše britanski Gardijan.

Pritisak javnosti da se lek učini dostupnim porastao je nakon što su američki i brazilski predsednici Donald Tramp i Žair Bolsonaro pominjali hidroksihlorokin kao lek koji se koristi u terapiji obolelih od Kovida-19.

Uprkos upozorenjima da neželjena dejstva ovog leka nisu nimalo naivna, australijski biznismen, nekadašnji političar Klajv Palmer obećao je da će finansirati proizvodnju milion doza kako bi Australijancima bio dostupan što pre. 

Oni koji boluju od lupusa, reumatoidnog artritisa, kožne porfirije i hidroksihlorokin im je neophodan u terapiji, već se suočavaju sa posledicama takvih izjava javnih ličnosti i zvaničnika.  

Police u apotekama ostale su prazne na raznim krajevima sveta od Velike Britanije do Tajlanda i Francuske. 

Indija, koja proizvodi baznu supstancu leka, zabranila je izvoz kako bi zaštitila svoje rezerve i izdala preporuku medicinskim radnicima da uzmu lek da bi se zaštitili od koronavirusa.

Hidroksihlorokin jedini izbor za obolele od lupusa 

Za više od 60 odsto obolelih od autoimune bolesti lupusa, ključni deo terapije je hidroksihlorokin jer sprečava imuni sistem da proizvodi previše antitela, koja bi u suprotnom napala organe, najčešće bubrege i kožu, ali neretko i srce, pluća i mozak, navodi Gardijan

Za njih alternative nema jer drugi imunosupresivi, to jest lekovi za suzbijanje rada imunog sistema imaju takva neželjena dejstva da ovu grupu pacijenata čine još rizičnijom za Kovid-19.

Uprkos sve rigoroznijoj potrazi za dokazima o postojanju razloga da zaraženi koronavirusom treba da se leče hidroksihlorokinom, širom sveta počele su da se sprovode mere kako bi se zaštitile zalihe leka.

Mini-istraživanje sprovedeno u Kini pokazalo je dobre rezultate, ali je to daleko od potrebne i dovoljne potvrde o efikasnosti leka. 

U Francuskoj su vlasti popustile pod pritiskom lekara koji je sproveo veoma malo (na 26 pacijenata) i brzo ispitivanje leka u kombinaciji sa antibiotikom. Metodologiju koju je koristio mnogi su kritikovali.

Ipak, doktor i profesor infektivnih bolesti Didije Raul nakon tog ekspresnog ispitivanja objavio je video-snimak na Jutjubu u kojem govori o zaključku da hlorokin leči Kovid-19, te da bi ga trebalo odmah koristiti.

Dr Raul je izašao iz komiteta za naučna savetovanja, a na društvenim mrežama izbio je haos u kojem je vlada Francuske optužena da je podložna uticaju velikih farmaceutskih kuća koje, opet, navodno žele da blokiraju upotrebu hidroksihlorokina jer je jeftin, a usto nemaju ni patent.

Kao rezultat, uprkos zabrani kretanja, ljudi su čekali u  redovima ispred bolnice u Marseju gde dr Raul radi kako bi se testirali na virus i dobili terapiju.

Na kraju, vlada je popustila i dekretom dozvolila bolnicama da prepisuju lek svakom pacijentu sa Kovidom-19. Takođe, mogu da daju i lek kaletra koji se još ispituje, a namenjen je zaštiti od HIV-a i kombinacija je lopinavira i ritonavira.

Italija je slično postupila. Vlada je u petak da hlorokin i hidroksihlorokin mogu da se koriste u lečenju Kovida-19 i to o trošku države. Isto važi i za lečenje kaletrom.

Број коментара 6

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво