Koronavirusi mogu da opstanu i do devet dana ukoliko ne dezinfikujete kontaminirane površine

Zabrinutost zbog širenja epidemije koronavirusa nametnula je i pitanje koliko dugo ovi mikroorganizmi mogu da prežive na različitim površinama, pa je Kineska centralna banka preduzela i mere dubinskog čišćenja i uništavanja gotovine koja više puta dnevno prelazi iz ruke u ruku.

Ne zna se tačno koliko dugo koronavirus može da se zadrži na kontaminiranim površinama i predmetima i na taj način eventualno proširi zarazu, ali neki istraživači pokušavaju da pronađu odgovore upoređujući nepredvidivo ponašanje ostalih koronavirusa, prenosi Si-En-En.

Koronavirusi čine veliku grupu virusa uobičajenih kod životinja. U retkim slučajevima, oni postaju ono što naučnici nazivaju zoonotskim virusima, što znači da se mogu preneti sa životinja na čoveka, navode u američkom Centru za prevenciju i kontrolu bolesti.

Nadležni joj uvek ne znaju sa sigurnošću koja je životinja bila izazivač trenutne epidemije naovog koronavirusa u kineskom gradu Vuhanu, ali zna se, recimo, da su se ljudi zarazili koraonavirusom mersa, odnosno bliskoistočnim respiratornim sindromom, posle kontakta sa kamilama. Takođe, naučnici tvrde da se za širenje sarsa – teškog akutnog respiratornog sindroma, mogu optužiti cibetke (životinje srodne mačkama).

Ovi humani koronavirusi, kao što su sars i mers, mogu da opstanu na neživim površinama, metalu, staklu ili plastici i do devet dana, ako te površine nisu dezinfikovane, pokazuju rezultati objavljeni početkom februara u specijalizovanom časopisu The Journal of Hospital Infection.

Čišćenje i dezinfekcija

Čišćenje površina po kući uobičajenim sredstvima za higijenu, može biti od koristi, kako se navodi u ovom istraživanju. Humani koronavirusi se mogu u potpunosti neutralisati dezinfekcijom površine sa 62 do 71 postotnim etanolom, 0.5 postotnim hidrogenom ili 0,1 procentnim natrijum hipohloridom, ili primenom običnog izbeljivača ili varikine koje treba ostaviti da deluju oko jedan minut.

U ovom istraživanju analizirane su 22 prethodno objavljene studije o koronavirusima za koje se istraživači nadaju da će im pomoći da bolje upoznaju novi koronavirus, Kovid-19.

„Prema trenutno dostupnim podacima, najviše bi se trebalo oslanjati na podatke o sars koronavirusu koji je, izgleda, najbliži rođak novog koronavirusa i sa kojim ima oko 80 odsto sličnosti u poređenju sa ostalim testiranim koronavirusima. U slučaju sarsa, raspon postojanosti na neživim površinama kretao se od pet minuta do devet dana“, kaže za Si-En-En, Čarls Čiu, profesor infektologije na Univerzitetu „Kalifornija“ u San Francisku i upravnik Centra za dijagnostiku i otkrivanje virusa, koji nije bio uključen u novu studiju.

„Međutim, vrlo je teško sa sigurnošću primeniti ove rezultate i u slučaju novog koronavirusa, zbog različitih sojeva, koncentracije i spoljnih uslova koji su ispitivani u različitim studijama, ali i zbog nedostatka podataka o novom koronavirusu. Potrebno je mnogo više istraživanja kultura novog koronavirusa kako bi se sa sigurnošću utvrdilo koliko može da preživi na neživim površinama“, napominje profesor Čiu.

Može se zaraziti dodirivanjem površine na kojoj je virus

U Centru za kontrolu i prevenciju bolesti napominju da se koronavirus verovatno najčešće prenosi respiratonim kapljicama koje nastaju kašljanjem i kijanjem, kao i da koronavirusi uopšteno teško opstaju na površinama, ali da i dalje ima mnogo toga da se nauči o bolesti novog koronavirusa, nazvanoj Kovid-19.

„Možda je moguće da neko dobije Kovid-19 dodirivanjem površine ili predmeta na kojem je virus, a da zatim tako inficiranim rukama dodirne svoja usta, nos ili možda oči, ali to se ne smatra glavnim načinom širenja virusa“, ističu u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti.

Iako je stopa smrtnosti kod novog koronavirusa manja nego kod sarsa i mersa, još uvek se čini da je uporediva s pandemijom Španskog gripa iz 1918. godine, smatra Nil Ferguson, profesor bioinformatike na Kraljevskom koledžu u Londonu.

Često pranje ruku, izbegavanje kontakta s obolelima, kućni karantin

Profesor Ferguson veruje, da je stopa smrtnosti verojatno niža zbog ogromnog broja blažih slučajeva koji još nisu ni identifikovani i ukazuje da se novi virus mnogo brže širi populacijom, ali da treba da budemo obavešteni, ali da ne paničimo.

„Ako imate nedoumica, moje preporuke su da često perete ruke, da izbegavate kontakte s bolesnim ljudima, da ostanete u kućnom karantinu po savetu zdravstvenih radnika ukoliko ste bili u kontaktu sa zaraženom osobom ili nekim za koga se sumnja da je zaražen“, savetuje dr Čiu.

Ali, kao naglašava profesor Čiu, i dalje je veća opasnost da ćemo se zaraziti gripom nego novim koronavirusom, što znači da bi bilo dobro vakcinisati se. Virus gripa, pak, može na nekim površinama da preživi i do 48 sati i da tako prenese zarazu ukoliko površina nije očišćena i dezinfikovana.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
22° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи