Po Časni krst u ledenu vodu samo uz dozvolu kardiologa

Motive smo naoštrili, kondiciju doterali i verujemo da smo spremni da se rashladimo, uskočimo u vodu i doplivamo do Časnog krsta. Sudeći po podacima iz Srbije u sebe danas veruje mnogo više njih nego ranijih godina. Ko se precenjuje, ko sme, a ko nikako ne sme u ledenu reku, za RTS otkriva kardiolog Srđan Bošković.

Niske temperature vazduha u ovo doba godine utiču na povećani broj srčanih zastoja i infarkta kod srčanih bolesnika. Kod zdravih osoba koje se odluče na plivanje za Časni krst pred srcem je dodatni izazov.

„Dva najgora momenta su ulazak u hladnu vodu i izlazak iz nje. Da bismo bili dovoljno hrabri da krenemo da plivamo, moramo da započnemo treninge značajno ranije, ali ne smemo naglo da skočimo i ledenu vodu jer dolazi do vazokonstirkcije, odnosno grčenja krvnih sudova“, objasnio je, gostujući u Jutarnjem programu, kardiolog Srđan Bošković dodajući da oni koji imaju suženje na krvnim sudovima srca mogu da dožive akutni srčani udar pri naglom ulasku u vodu.

Uoči plivanja za Časni krst učesnici moraju da odu na kardiološke preglede.

„Zdravi ljudi imaju male šanse da im se to desi, međutim oni koji već imaju neke tegobe treba da izbegavaju ovakve aktivnosti. Temperaturna promena je jedan od najvećih stresova i induktora za pojavu srčanog udara, znači nikako to ne raditi“, upozorio je dr Bošković.

Skok u vodu u ovakvim uslovima je ogroman stres za organizam. Trebalo bi prvo prilagoditi telo spoljašnjoj temperaturi, a zatim korak po korak ući u hladnu vodu.

„Ljudi su preplivavali Lamanš pre dvesta godina, Drinu pre trista, na svu sreću ništa im nije bilo. Pogledao sam u arhivama, nikada se ništa nije desilo na Bogojavljensko plivanje, verovatno ima i nekigh viših sila za to“, kaže dr Bošković.

U više gradova u Srbiji za bogojavljensko plivanje prijavila su se i deca. Najmlađi plivač je iz Čačka i ima devet godina.

„Kardiovaskularna patologija kod dece je drugačija. Imamo dobre skrininge po Srbiji. Najčešće sva deca, ukoliko ima neke sumnje na kardiovaskularne bolesti, prolaze ultrazvuk i sistematske preglede. Deca su sigurnija od odraslih, njihov organizam je mnogo mlađi, mogu plivati. Ipak deca ispod šest-sedam godina ne treba to da rade, njihov organizam je nezreo i treba ih čuvati od ovakvih stresova“, naglašava gost Jutarnjeg programa.

Naglo zagrevanje posle plivanja takođe nosi rizik

Kada plivači izađu iz hladne vode, ne smeju se naglo zagrevati jer dolazi do širenja krvnih sudova i tada takođe može doći do srčanog udara ili padanja u nesvest. Savet je da obuku suvu odeću i da se polako zagrevaju.   

Potapanje u hladnu vodu u kombinaciji sa saunom deo je svakodnevice skandinavskih naroda. Takođe, poslednjih godina, ledena voda preporučuje se za oslobađanje od toksina, bora...

„Kod ljudi koji su zdravi to ima pozitivne efekte. Jedan od delova treninga Novaka Đokovića je potapanje u hladnu vodu. Važno je ponoviti da ljudi moraju da dođu kod lekara pre nego što urade neke ekstremnije stvari koje mogu predstavljati rizik da se nešto ružno desi“, poručio je kardiolog.    

Број коментара 5

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво