Menopauza – nije bolest, ali izaziva bolesti

Hormoni imaju veliku ulogu u našem organizmu. Uključeni su u rad metabolizma, creva, mozga, utiču na promene raspoloženja, a odgovorni su i za nastanak srčanih bolesti, pa čak i raka. S godinama njihov nivo prirodno opada, što se na kraju najviše oseti upravo u petoj ili šestoj deceniji.

Podatak da žene u Srbiji najranije ulaze u menopauzu kako navodi gošća Jutarnjeg programa, profesorka dr Svetlana Vujović sa Medicinskog fakulteta i članica Svetskog borda ginekološke endokrinologije, je tačan.

Kako navodi doktorka, rađeno je opsežno istraživanje, čak su i velike svetske studije rađene u saradnji sa istraživačima iz Engleske i Kine, po kojima se pokazalo da u Srbiji u poređenju sa brojem stanovnika, žene najranije, čak i pre četrdesete godine, ulaze u period menopauze.

„Ispitivani su razni činioci koji mogu na to da utiču, i pored genetike, stresori su najveći okidači, gde je jako važan odnos muškarca prema ženi, odnosno, zajedništvo muškarca i žene. Tako da treba negovati lepe odnose između polova i te različitosti koje postoje. Na drugoj strani, bombardovanje je ostavilo svoje posledice svih vrsta, i to je jedna posebna tema“, naglašava profesorka Vujović.

Polni hormoni su ključni i za muškarce i za žene i kada ih ima na zadovoljavajućem nivou, to određuje naše polne karakteristike. Sa godinama, biologija je naumitna, dolazi do pada estrogena, a kod muškaraca do pada testosterona. To dovodi do brojnih promena, kao što su talasi vrućine, nervoza, razdražljivost, nesanica, depresivnost i veliki poremećaj u odnosima svih vrsta, ne samo muško ženskih, i ne samo u seksualnosti, nego i odnosa u porodici i na poslu.

Svetska zdravstvena organizacija je tražila od Svetskog borda ginekoloških endokrinologa da u svim zemljama promovišu praksu da čim ženam počnu da izostaju ciklusi, da se utvrdi šta je razlog i da se da terapija, jer onda te žene ostaju zdrave ceo život, i mogu da žive kvalitetno i sa 80, 90 i 100 godina, navodi doktorka.

„Kada vidite ženu koja ima napad vrućine, odmah znate da će uskoro imati bolesti srca i krvnih sudova, ako se ništa ne preduzme. Tako da nečinjenje u tim godinama, ili verovanje da je to normalno i prirodno, je kao da kažete 'neću da vas lečim, čekam bolesti, pa ću da vam dam dvadeset lekova, umesto da sprečim pojavu'. Poenta je u sprečavanju negativnih posledica“, naglašava dr Svetlana Vujović.

Ukoliko bi se primenjivala terapija na vreme bila bi značajno povećana i radna sposobnost stanovništva, tako da ne bi bilo važno da li neko ima 30, 50 ili 70 godina. Najnovije studije urađene u svetu sugerišu da žene koje ništa ne koriste kada uđu u menopauzu, dobijaju na težini oko pet do osam kilograma, bez da su unele bilo kakve promene u način ishrane i aktivnosti.

Osim toga, određene grupe hormona su kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju okidači karcinoma, a u uslovima niskog nivoa polnih hormona kod mnogih pacijenata se javljaju različiti oblici karcinoma upravo zbog toga.

„Kada nadoknadimo ono čega nema, a to je princip endokrinologije, da se samo hormoni dovedu u red, žena je zaštićena i živi kvalitetnije, a sprečavaju se različite bolesti, čak i karcinomi“, dodaje gošća Jutarnjeg programa.

Problemi opadanja nivoa polnih hormona se podjednako javljaju i kod muškaraca. Nivo testosterona kod muškaraca opada od četrdesete godine oko jedan odsto godišnje. Ne stare svi isto, ali pad testosterona dovodi do istih tegoba kao kod žena.

Zato ni muškarci ne bi trebalo da kriju i ignorišu svoje probleme, već da se suoče sa njima i da reaguju na vreme, jer uz malu promenu životnih navika, ishrane i aktivnosti mogu da se osećaju isto kao kada su imali trideset godina, napominje profesorka Vujović.

Vitamin D – vitamin i hormon

Osim polnih hormona, poslednjih godina dosta se govori i o nedostatku vitamina D. Kako naglašava profesorka Svetlana Vujović, svetski stav je da je vitamin D nije samo vitamin, već i hormon koji utiče na brojne faktore, a ne samo na kosti, kao što se do skora mislilo.

„Utiče i na autoimuni odgovor da se ne pojave neke autoimune bolesti. Utiče i na kardiovaskularni sistem. Nedostatak vitamina D je posledica toga što ne možemo hranom da ga unesemo u količini koja je potrebna, a živimo u podneblju gde nema sunca cele godine.

„Sa druge strane, sunčanje nije preporučljivo zbog svih neprijatnosti koje su posledica sunčanja, a odlazak u solarijum je najgore rešenje, jer je to maltretiranje ćelija koje su zadužene za proizvodnju potrebnih supstanci. Vitamin D se lako supstituiše s kapima ili tabletama i važno je da bude u opsezima normale“, napominje dr Vujović.

Na kraju gostovanja u Jutarnjem programu, profesor dr Svetlana Vujović ističe da je važno shvatiti značaj ove teme i edukovati doktore jer će se na taj način uštedeti ogromna sredstva koje bi bila potrošena na lečenje posledica nereagovanja.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво