„Kraft fud“ ili zajednička trpeza

Zbog ubrzanog načina života hrana se sve manje priprema i jede kod kuće. U raskoraku između obaveza mnogi, a naročito mladi obroke kupuju u pekarama i objektima brze hrane. Poznavaoci kažu da u Beogradu sa porastom broja onih koji vode računa o tome šta jedu, raste i tržište brze hrane koja spada u kategoriju zanatske, a koja se u svetu zove „kraft fud“.

Radno vreme, gužva u saobraćaju, obaveze oko dece ili treninga -savremeni način života u velikim gradovima odvojio je porodicu od zajedničke trpeze.

Budući da za restoran nije dovoljano imati samo viška novca, već i vremena, po ručak sve češće idemo na kisok.

Bez obzira na to da li se radi o leskovačkom roštilju, užičkoj lepinji, japanskom sušiju ili italijanskoj pici, sve je više onih koji se raspituju o recepturi i poreklu namirnica.

„U svetu i  kod nas ljudi se sve više odlučuju da daju možda neki dinar više da bi se hranili kvalitetno, pošto naš životni tempo prosto diktira takav način života i svima nam je bitno da pojedemo nešto zdravo za što kraće vreme“, kaže Ljiljana Vukotić iz „Strit fud festivala“. 

Zbog preduzetničke ideje o zdravijoj brzoj hrani, mnogi su napustili kancelarijske poslove i po znanja o pripremi obroka otišli u inostranstvo.

„Svako radi onako kako mu padne napamet. Ja sam sa izradom pica skoro ušao u taj posao i dosta vremena provodim izučavam, obučavam se idem po Italiji po gradovima i vidim koliko truda, koliko veštine treba da se uloži u to da bi neko zno šta radi, šta prodaje i to je stvarno velika odgovornost“, napomenuo je Miloš Radulović iz „Salata bara“.

Suši je najzdravija hrana na svetu, a ono što je najvažniji sastojak, to je sveža riba i kvalitetan pirinač.

Ljudi su polako počeli da shvataju važnost načina ishrane, pa je tako sirova hrana mnogo bolja, a ujedno naš moto i jeste jedite bolje danas za bolje sutra.

Prosečna cena takozvanog „kraft fud obroka“ u Srbiji se kreće od 350 do 650 dinara. Ipak, stručnjaci kažu da za ručak pojeden za trepezarijskim stolom sa članovima porodice, ne postoji zamena i da za njega mora da se nađe vremena makar jednom nedeljno, jer produbljuje osećaj zajedništva.

Roditelji detetu pokazuju da je tu sigurno, da ima zaštitu i da negde pripada.

Zdrave životne navike usvajaju se u najranijem detinjstvu. Vreme koje deca provedu sa porodicom za zajedničkom trpezom zapravo je vreme uloženo u razvoj njihovog samopoštovanja i kreativnosti, kažu psiholozi.

 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
16° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво