„Hrana za sutra“, veganska demonstracija zdrave ishrane

Način na koji jedemo ne utiče samo na naše zdravlje, već i na životnu sredinu. Ekološki aktivisti „Nove iskre“, uz podršku Ambasade Švedske, organizovali su radionicu „Hrana za sutra“ na kojoj su hteli da pokažu da je veganska hrana ukusna, zdrava, laka za pripremu i jeftina. Zalažu se za manju upotrebu mesa u ishrani, jer smatraju da je njegova proizvodnja najveći zagađivač planete.

U narodu koji važi za velikog ljubitelja i proizvođača mesa, mnogo je onih koji smatraju da je veganstvo pomodarstvo i potencijalno opasna ishrana budući da se ne unose svi proteini.

Za manje od 300 dinara po obroku kombinacija mahunarki, sušenog voća i semenki obezbeđuje nutritivno vredan zalogaj, kaže nutricionistkinja za koju veganstvo nije samo etički izbor, već put do zdravlja i dobrog raspoloženja.

„Meni je zanimljivo da mi je sad u ovom zadnjem periodu dosta zdravih mladih ljudi došlo na konsultacije samo da bi saznali kako da sebi poboljšaju dnevne aktivnosti, kako da dobiju više energije kako da budu manje umorni posle hrane i naravno razvoj intolerancije i problemi sa varenjem su sada učestali“, kaže Marija Stojanovski, vegan i nutricionista.

Zdrava hrana nije samo za bogate i za one sa viškom vremena, već za ljude koji, vodeći računa o sebi, brinu i o životnoj sredini. Teške poljoprivredne mašine nabijaju zemljište i čine ga neplodnim a otpad sa stočarskih farmi zagađuje i vodu i vazduh. Meso ne treba jesti svaki dan, tri puta dnevno, dovoljno je i dva puta nedeljno, kažu i lekari i predstavnici projekta „Hrana za sutra“.

„Da smanjimo unos mesa i procesirane hrane u smislu da je to stvarno nešto što degradira naše okruženje jer za proizvodnju mesa odlazi 84 odsto zasada kultivisanog generalno na planeti zemlji, znači 83 odsto onoga što gajimo gajimo da bi smo hranili stoku koju ćemo kasnije da pojedemo a od nje dobijemo nekih 18 procenata nekih opštih kalorija“, objašnjava Milena Jovanović iz projekta „Hrana za sutra“.

„Ukoliko se svi edukujemo o tome šta znači kada je nešto gajeno na zemljištu koje je lokalno, kako je i na koji način tretirano koje su tehnologije proizvodnje, ja mislim da smo mi kao kupci sada spremni. To su trendovi kako u svetu tako i kod nas da razumemo da zapravo postoji razlika u namirnicama koje konzumiramo“, ističe Nana Radenković iz „Nove iskre“.

Ekološki proizvedena hrana može da bude i duplo skuplja od konvencionalne. Ipak, pesticidi vezuju vodu, pa je hemijski tretirana hrana obimnija u masi, ali ipak mnogo siromašnija u hranljivim sastojcima.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
26° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи