Desetina planete gojazna

Gojaznost je globalni problem koji danas pogađa jednog od deset stanovnika sveta, povećava se kako u bogatim tako i u siromašnim zemljama, a u mnogima više pogađa decu nego odrasle osobe, pokazalo je najnovije istraživanje u kome se navodi da je u svetu gojazno više od 107 miliona dece i 603 miliona odraslih.

Istraživanje tima naučnika sa Univerziteta Vašington u Sijetlu pokazalo je da je gojaznost utrostručena među decom i mladim ljudima u zemljama poput Kine, Brazila i Indonezije, javlja AP.

Ti brojevi posebno su uznemirujući jer znače da je sve više mladih ljudi na putu da budu gojazne odrasle osobe, kod kojih će se razvijati bolesti kao što su dijabetes, srčana obolenja i niz kancera, smatraju neki stručnajci.

Istraživanje je danas objavljeno u onlajn izdanju časopisa Nju Ingland džornal of medisin i predstavljeno je na sastanku stručnjaka za nauku o ishrani u Stokholmu. Istraživači su ispitivali 195 zemalja, iako podaci u mnogima od njih nisu kompletni ili ne postoje, pa su koristili pretpostavke i matematičke modele da bi upotpunili praznine.

Uprkos ograničenjima, ovo je najbolja slika gojaznosti na globalnom novou, tvrde stručnjaci. U izveštaju se navodi i da su stope gojaznosti udvostručene u 73 zemlje u periodu od 1980. do 2015. godine. Među zemljama u kojima je značajno porasla su Avganistan, Bugarska, i Demokratska Republika Kongo.

Na svetskom nivou, oko pet odsto dece i 12 odsto odraslih bili su gojazni u 2015. godini. U SAD je gojazno oko 17 odsto dece i 38 odsto odraslih osoba.

Među 20 najvećih zemalja, SAD ima najvišu stopu gojaznosti među decom i mladima, a Bangladeš najmanju. Egipat ima najvišu stopu gojaznosti među odraslima, a Vijetnam najmanju.

U dobre vesti istraživači su ubrojali činjenicu da su bolji lekovi i drugi sistemi zdravstvene nege pomogli ljudima da žive duže, uprkos zdravstvenim problemima izazvanim debljinom.

Istraživači takođe nisu utvrdili povećanje stope smrtnosti ili invalidnosti, usled gojaznosti. Ali, s obzirom na to da se nivo gojaznosti povećava, potrebno je pod hitno osigurati bolju ishranu i učiniti druge napore da se spreči nezdravo gojenje, zaključio je vodeći autor studije doktor Aškan Afšin.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво