Bebe budući stogodišnjaci

Nova dostignuća u oblasti medicine i očuvanja zdravlja utiču pozitivno na dužinu života. Ukoliko takav trend bude nastavljen, više od 50 odsto beba rođenih posle 2000. godine doživeće stotu.

Više od polovine beba koje se danas rađaju u bogatim zemljama umreće kao stogodišnjaci ako se nastavi tendencija produžetka očekivane dužine života, ocenjuju danski istraživači.

Čak 75 odsto beba koje žive u zemljama kao što su Japan, Švedska i Španija doživeće najmanje 75. godinu čak i bez ikakvih poboljšanja u domenu zdravlja.

Ako očekivana dužina života nastavi da raste ovim tempom, većina beba rođenih u bogatim zemljama posle 2000. godine može da očekuje da će doživeti 100. godinu, ističu danski istraživači.

"Veoma dug život više nije daleka privilegija budućih generacija, već moguća sudbina većine ljudi koji danas žive u razvijenim zemljama", navodi Kare Kristnensen iz Danskog centra za istraživanje starenja u članku objavljenom u britanskom stručnom časopisu „Lanset".

U istraživanju, u kojem je Nemačka poslužila kao školski primer, navodi se da će 2050. godine stanovništvo te zemlje biti mnogo starije, ali i manje brojno nego danas. Ta situacija karakteristična je za sve razvijene zemlje.

Starenje stanovništva donosi ozbiljne probleme u vezi sa zdravstvenim sistemom, socijalnu zaštitu i odlazak u penziju, ali danska studija otkriva da žene i muškarci danas žive ne samo duže nego i da su boljeg zdravlja.

Danski istraživači insistiraju na problemu zaposlenja seniora i ističu da mogućnost rada sa skraćenim radnim vremenom treba da bude razmatrana paralelno sa raznim idejamo o godinama za odlazak u legalnu penziju.

Preliminarna istraživanja pokazuju da bi produžetak aktivnog života kroz rad sa skraćenim radnim vremenom mogao da doprinese porastu očekivane dužine života i boljem zdravlju, navode danski istraživači.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
16° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво