Svetski dan Alchajmerove bolesti

Više od veka posle otkrivanja oboljenja, na Svetski dan borbe protiv Alchajmerove bolesti, stručnjaci poručuju da bolest još nema leka. Procenjuje se da će do 2050. godine biti gotovo 100 miliona obolelih.

Nemački psihijatar Alojz Alchajmer 1906. godine opisao je degenerativni moždani poremećaj, praćen uništavanjem neurona i veza u moždanoj kori, koji dovodi do značajnog gubitka moždane mase.

Oboljenje nervnog sistema, nazvano po psihijatru Alchajmeru, danas se smatra glavnim uzrokom senilne demencije, koja se nekad smatrala normalnim stanjem u starosti.

Broj obolelih od Alchajmerove bolesti povećava se sa starošću, tako da između 40 i 50 odsto ljudi starijih od 80 godina ima ovo oboljenje.

Zaboravljanje skorašnjih događaja, sastanaka, imena, lica, predmeta u kući, ali i kada, na primer osoba ne može da se orijentiše gde se nalazi, prvi su simptomi da nešto nije uredu.

Obolelom u prisećanju ništa ne može pomoći, objašnjava doktorka Elka Stefanova sa Instituta za neurologiju Kliničkog centra Srbije.

„To je različito od onih poremećaja pamćenja koje mi možemo da imamo u svom životu i koji se javljaju usled nepažnje, usled okupiranosti drugom aktivnošću", rekla je doktorka Stefanova.

Glavni faktor rizika za pojavu bolesti jeste starost, ali i povišeni holesterol i visok krvni pritisak, dijabetes, metabolički sindrom, dok je genetika uzročnik gubitka pamćenja u samo dva do pet odsto slučajeva.

Prema rečima Elke Stefanove, za ovu tešku bolest ne postoji lek. Postoje lekovi koji ublažavaju simptome ili na neki način dovode do stabilizacije stanja obolelog.

Lekovi koji se danas primenjuju u svetu prihvaćeni su i potvrđeni od strane regulatornih agencija za lekove.

Njima se samo nadoknađuje ono što nedostaje, istakla je doktorka Stefanova.

Svima koji imaju problem sa pamćenjem stručnjaci savetuju da se konsultuju sa lekarom. Osobama koje odu u penziju savetuje se zdrava ishrana, redovno bavljenje fizičkim aktivnostima i da ne prestanu da rade na sebi.

Posebno se preporučuje učenje stranog jezika jer poboljšava funkcije pamćenja.

U svetu ima više od 24 miliona obolelih, a procenjuje se da će se do 2050. godine taj broj učetvorostručuti.

U Srbiji oko 10 odsto osoba starijih od 65 godina ima tu bolest, a leče se u Institutu za neurologiju.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
16° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи