Stolica će nam doći glave

Ljudi koji se slabo kreću brže stare, a posledica dugotrajnog sedenja je i narušeno zdravlje, upozoravaju stručnjaci.

Proučavajući blizance britanski naučnici utvrdili su da je onaj koji je fizički aktivniji, istovremeno biološki mlađi.

Obimno istraživanje koje je naučni tim King koledža u Londonu sproveo nad 2.400 blizanaca, pokazalo je da se ključni delovi molekula DNK neaktivnih osoba brže skraćuju što rezultira bržim starenjem ćelija.

Uprkos činjenici da i laici znaju koliko je fizička aktivnost značajna, 60 do 85 odsto stanovništva u svetu ne rekreira se u dovoljnoj meri da bi to koristilo njihovom zdravlju.

Poslednjih decenija mnogo se govori o fizičkoj aktivnosti jer se ljudi zbog velikih promena u načinu života sve manje kreću.

Čovek sve više postaje "sedeća vrsta" što je uticalo na porast oboljevanja, pre svega srca i krvotoka, zglobova, šećerne bolesti i gojaznosti.

Iako je i umerena, ali redovna fizička aktivnost veoma važna za čovekovo zdravlje, većina to zanemaruje.

Prema procenama Svetske kardiološke federacije, i do 30 odsto dece u svetu nije dovoljno aktivno.

U Sjedinjenim Američkim Državama oko 40 odsto odraslih fizički je neaktivno, a oko 50 odsto mladih u dobu od 12 do 21 godine ne bavi se redovno intenzivnijom telesnom aktivnošću.

Lekari podsećaju da je za održavanje gipkosti zglobova dovoljno i samo 15 minuta fizičke aktivnosti dnevno.

Alarmantna statistika

Istraživanje sprovedeno u 15 evropskih zemalja da bi se utvrdilo u kojoj je meri raširen "sedeći" način života, pokazalo je da se procenat fizički neaktivnih ljudi kreće od 43 u Švedskoj do 87 odsto u Portugalu.

Svetska zdravstvena organizacija upozorava da je situacija slična u celom svetu, pa ne iznenađuje što od zdravstvenih problema koji se dovode u vezu sa fizičkom neaktivnošću svake godine umre oko dva miliona ljudi.

Brojne državne ustanove u čitavom svetu pokrenule zbog alaramantnih statistika razne programe kako bi građanima ukazale na važnost umerene telesne aktivnosti.

Zdravstveni stručnjaci u Australiji, Japanu i SAD nadaju se da će do 2010. godine građani tih država biti 10 odsto fizički aktivniji.

Škotska je postavila cilj da se do 2020. godine čak 50 odsto odraslih redovno bavi nekim oblikom fizičke aktivnosti.

U izveštaju Svetske zdravstvene organizacije navodi se da su slični programi pokrenuti u Meksiku, Brazilu, na Jamajci, Novom Zelandu, Finskoj, Ruskoj Federaciji, Maroku, Vijetnamu, Južnoafričkoj Republici i Sloveniji.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 21. септембар 2024.
24° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи