Cilj „Kustendorfa“ ohrabrenje mladih autora

Osnovna ideja „Kustendorfa“ jeste da mlade autore ohrabri da zadrže lični pečat u svojim filmovima i da ne dozvole da ih „komercijala koriguje“, kaže za RTS Emir Kusturica. Najbolje je da to učine ljudi poput Džonija Depa, koji su celog života snimali dobre filmove, a komercijalni uspeh je došao na kraju, objašnjava proslavljeni reditelj.

Proslavljeni reditelj Emir Kusturica uveren je da „Kustendorf", koji je sinoć počeo na Mokroj gori, nasleđuje najbolju tradiciju festivala kakve smo imali u vreme stare Jugoslavije.

„Srbija ima gledalački, umetnički i svaki drugi potencijal da postane mesto gde se upoređuju vrednosti... kao što je to nekad bio FEST recimo, gde sam gledao velika dostignuća, a istovremeno uživao u činjenici da postoji mogućnost da u prolazu okrznem rame nekog velikog autora, poput Formana", kaže Kusturica u intervjuu za RTS.

Osnovna ideja pri osnivanju festivala bila je da se, kako objašnjava, mladi autori ohrabre da zadrže lični pečat u svojim filmovima i da ne dozvole da ih „komercijala koriguje".

„Najbolja stvar je da (ih ohrabre) to učine autori koji sebe nisu dizajnirali na velike uspehe, a la Brus Vilis recimo, nego oni koji su kao Džoni (Dep) čitavog života nastojali da rade dobre filmove sa dobrim ljudima i pravi komercijalni uspeh je došao tek na kraju, posle 20, 25 godina", ističe Kusturica.

Stvaranje „mitskog mesta"

Osnivač „Kustendorfa" dalje objašnjava da je namera organizatora festivala bila i da stvore „jedno mitsko mesto" koje će nas podsetiti na „ona divna vremena kada su nam dolazili De Niro i drugi veliki autori".

„Ne želimo da se svedemo na onu funkciju da platimo nekoj izanđaloj glumici pet hiljada evra samo da bi došla. Ovo je čak prijateljska poseta, koja i jeste inicirana onim što sam ja njemu (Džoniju Depu) objasnio, ovu čitavu ideju, koju je on u potpunosti prihvatio i zbog toga je došao", kaže Kusturica.

Dolazak na Mokru goru bila je dobra prilika i da se Dep upozna sa predelima u kojima će biti sniman Kusturičin film o meksičkom revolucionaru Panču Vilji, u kojem će čuveni glumac tumačiti glavnu ulogu. Drugi deo biće sniman u Španiji gde je Serđo Leone snimao svoje špageti vesterne.

Na današnjem programu „Kustendorfa" je Depova i Kusturičina zajednička radionica i razgovor sa studentima filmskih akademija iz 18 zemalja, koji učestvuju u takmičarskom programu festivala.

Radionicu drži i nemački reditelj turskog porekla Fatih Akin, koji učestvuje u programu „Savremene tendencije" sa svojim najnovijim filmom „Soul kičen".

Večeras će u takmičarskom programu biti prikazani kratkometražni filmovi mladih autora iz Rusije, Belgije, Poljske i Češke, a u muzičkom delu programa, u ponoć će nastupiti pevačica Ajnur iz Turske.

Број коментара 8

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 21. септембар 2024.
15° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи