Televizija – prozor u svet, prošlost, sadašnjost i budućnost

Ujedinjene nacije su 1996. godine donele odluku da će 21. novembar biti Svetski dan televizije, jer je tada održan prvi Svetski televizijski forum na kojem su se okupile ključne medijske ličnosti kako bi govorile o porastu značaja televizije.

Svetski dan televizije predstavlja priznanje za sve jači uticaj koji televizija ima na svest ljudi o konfliktima, opasnostima po mir, kao i za njenu potencijalnu ulogu u izoštravanju pažnje gledalaca kada su u pitanju ekonomski i socijalni problemi.

Reč televizija je prvi put upotrebljena 1900. godine, na međunarodnom kongresu u Parizu, u delu Električna televizija. Nedugo zatim jedan francuski bibliotekar je grupišući radove koji su se odnosili na električno prenošenje slika na daljinu takođe iskoristio izraz „televizija“. Iako je ovaj izraz u suštini netačan opšte je prihvaćen i bilo ga je nemoguće promeniti, a u bukvalnom prevodu znači „gledanje na daljinu“.

Televizija je rođena kao ideja Paula Nipkova koji je shvatio da se lik sastoji od gustog skupa horizontalnih linija, a svaka linija od skupa tačaka. Došao je na ideju da pokrenuti tačku znači – oživeti sliku, što je i uradio 1884. godine. Nipkov je napravio mehanički razlagač slike, kasnije poznat kao Nipkovljev disk.

Za dan rođenja televizije uzima se 25. april 1925. godine, kad je Britanac Berd u Londonu preneo sliku lutke iz potkrovlja u radnju u prizemlju, gde je bio montiran prijemnik. 

Televizija je postala komercijalno dostupna u gruboj eksperimentalnoj formi tokom kasnih dvadesetih. Posle Drugog svetskog rata, poboljšani oblik televizije pojavio se u Sjedinjenim Državama i Britaniji, a televizijski aparat se ustalio u kućama, preduzećima, i institucijama.

Već tokom pedesetih televizija je postala primarni medij u oblikovanju javnog mnjenja.

Prva radiodifuzna stanica oglasila se iz Beograda 1. oktobra 1924. godine. Zahvaljujući tome što je imala ovu stanicu, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca postala je članica Međunarodne unije za radiofoniju (UIR) prilikom njenog osnivanja 1925. godine u Ženevi.

Prvi susret Beograđana sa televizijom odigrao se u septembru 1938. godine na Beogradskom sajmu, kada je holandska firma „Filips“ montirala prvu televizijsku stanicu sa studijom, odakle su za sve vreme trajanja jesenjeg sajma, prvi put na Balkanu, emitovane televizijske emisije za širu publiku, uz učešće beogradskih glumaca.

Televizija Beograd počela je sa radom 23. avgusta 1958. godine iz studija na Beogradskom sajmu. Prvi emitovani program bio je Dnevnik, a vesti su čitali Mića Orlović, Branislav Surutka, Olga Nađ, Olivera Živković i Vera Milovanović.

Domaća industrija u Nišu, Banjaluci i Zagrebu proizvodila je prve ograničene serije TV prijemnika. Oko tih prvih televizijskih aparata često su se okupljale ne samo porodica, već i komšiluk, pa i cele ulice. Danas, kako kaže zvanična statistika, ne postoji domaćinstvo u Srbiji koje nema bar jedan televizor.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво