Kusturica: Ne želim da snimam "prigodne" filmove

Proslavljeni filmski reditelj Emir Kusturica i profesor Filološkog fakulteta Milo Lompar razgovarali su sa studentima Fakulteta političkih nauka o izostavljanju srpske tradicije i kulture u savremnom umetničkom stvaralaštvu u Srbiji.

Emir Kusturica je studentima rekao da ne želi da snima "prigodne" filmove, odnosno nešto što je država odlučila.

"Nema šanse da ja molim za film kao Veljko Bulajić. Mora neko da prepozna da je moj rukopis dovoljno valjan da prenese tako veličanstvenu temu kao što je Andrićeva 'Na Drini Ćuprija', mada moram da priznam, da se ministar kulture setio moje namere da snimim film o Jasenovcu", rekao je Kusturica.

Cenjeni reditelj je naglasio da istorijski filmovi epohe koje bi on snimao moraju da budu deo koncepta, koji trenutno ne postoji u okviru naše kulturne politike.

"Treba naći dirljivu priču da bi se filmski predstavilo sve što se događalo u Jasenovcu ili potrošiti mnogo novca da bi se dočarala slika vremena kojeg je Andrić tako uzvišeno ispisao u svom delu 'Na Drini Ćuprija'", kazao je Kusturica.

O kulturnom obrascu, moralu i političkoj korektnosti 

Srpski kulturni obrazac, prema rečima Kusturice i profesora Mira Lompara, čine svetosavska tradicija, kosovska tradicija, seoba Srba, sekularno iskustvo koje čine Dositej Obradović i Vuk Karadžić i genocid nad srpskim narodom, koji, kako kažu, još nije osvešćen.

"Izvan teorije, ti kulturni obrasci deluju obeshrabrujuće u praksi. Oni nisu napušteni, ali zbog okolnosti koje je nametnula četvrta industrijska revolucija i informatika, uticaj srpske kulture u novom svetu je minoran", rekao je Kusturica.

Dodao je da smo mi ipak narod koji je "izbacio" više pesnika, pisaca, slikara, nego, na primer, Česi.

"Kod nas se u poslednje vreme pojavljuje bezimena literatura. Sa kinematografskim stvaralaštvom skrenuli smo sa pravca u kojem je moguće da oživimo našu tradiciju. Mi danas imamo programersku kulturu koja dolazi putem ekrana i koja nema ni moralnu ni estetičku vrednost. Moral i estetika se jedva spominju u dnevnom životu", naveo je Kusturica.

Izneo je svoje dobro poznate stavove o "teroru" političke korektnosti u glavnim tokovima umetničkog stvaralaštva.

"Politička korektnost jednaka je autocenzuri. Ishodište te autocenzure jeste posledica jednog društva koje ne može da istrpi istinu. Fejsbuk je ono što je bio rokenrol i televizija kada smo mi odrasli. To je slika sveta koja se deli između ljudi i koja odjednom iz nekog ideloškog razloga biva zabranjena. Autocenzura uvodi zapadnu civilizaciju u agoniju", zaključio je Kusturica.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
11° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи