Ginko iz Loznice, zvezda društvenih mreža

Svake godine u ovo vreme poseban simbol Loznice predstavlja stablo ginka koje se nalazi u centru tog grada i koje zbog veličine svoje krošnje i zlatnožute boje lista izaziva posebnu pažnju i inspiraciju mnogim fotografima i slikarima.

Drvo ginka decenijama pozira u centru Loznice, a na društvenim mrežama u poslednjih nekoliko godina predstavlja fotografiju po kojoj se taj grad prepoznaje. Iako mnogi Lozničani ne znaju o kojem je drvetu reč, njegova velelepna krošnja privlači poglede.

Osim svoje lekovitosti i lepote, ginko je poznat i kao najstarija biljka na Zemlji, koju je Čarls Darvin nazvao „živim fosilom“. Stručnjaci kažu da može da živi i do 1.000 godina, a stablo u Loznici ima tek oko četrdeset.

„Inače za ginko se vezuju i mnoge legende, postoje mnogi narodni nazivi – mandarinsko drvo, drvo dedova i unuka, srebrna kajsija, sve se odnosi na njegove karakteristike dugovečnosti i otpornosti“, objašnjava Branko Milošević, pejzažni arhitekta.

Ginko potiče iz Kine i Japana, a u našim uslovima može da naraste i do četrdeset metara.

Legenda kaže da su drvo ginka u Loznici zasadili japanski radnici koji su gradili „Viskozu“, ipak tačnih podataka o tema nema. Zanimljivo je i da je drvo ginka jedino koje je preživelo nuklearni udar u Hirošimi.

„Posle bombardovanja Hirošime, 1945. godine, poslate su trupe da se vidi šteta koju je napravilo to bombardovanje i ispred budističkog hrama koji je bio udaljen nekih malo višeod kilometar od epicentra eksplozije ustanovljeno je da su na ginku formirani pupoljci“, naglasio je Milošević.

Kao sveto drvo ginko se već vekovima gaji u vrtovima kineskih i japanskih hramova, a u lozničkom kraju nedavno su posađena nova stabla.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 18. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи