Čuvanje „ledene lepotice“ – Pančićeva omorika u centru pažnje naučnika

Iako u prvom stepenu zaštite, broj stabala Pančićeve omorike sve je manji. Projektom mapiranja prirodnih staništa jedne od najstarijih biljnih vrsta Evrope i simbola Tare, Srbija, i Bosna i Hercegovina, uz podršku Evropske unije, nastoje da zaštite Pančićevu omoriku, koja raste samo u srednjem toku reke Drine.

Gotovo skrivena u moćnim šumama Tare, baš kao i pre 140 godina kada je za njom tragao botaničar Josif Pančić, omorika ili „ledena lepotica“, kako ju je nazivao, ponovo je u centru pažnje biologa, naučenika i stručnjaka, koji nastoje da je sačuvaju u prirodnom staništu.

Popisuju se stabla, analizira genetski materijal i traga za uzrocima laganog nestajanja Pančićeve omorike.

„To nam praktično pomaže da utvrdimo genetsku raznovrsnost Pančićeve omorike na njenim staništima i to nam omogućava da znamo koja će to stabla i jedinke Pančićeve omorike biti u budućnosti najbolja da obezbede opstanak vrste“, rekla je Marijana Josipović, biolog u Nacionalnom parku.

„Ona je na crvenoj listi ugroženih vrsta i dobićemo podatke, neke naučno zasnovane da vidimo šta u budućnosti raditi sa Pančićevom omorikom“, kaže Dragić Karaklić, direktor Nacionalnog parka Tara.

Prvi put u okviru ovog, zajedničkog projekta, biće primenjena i inovativna, lidar metoda skeniranja lokaliteta omorike na teritoriji šest opština Srbije i Republike Srpske.

„To je snimanje iz aviona, skeniranje omorike, s obzirom na to da ona raste na vrlo nepristupačnim terenima do kojih je teško doći. Na taj način ćemo upotpuniti sliku o brojnosti i stanju omorika“, objasnio je Aleksandar Đurić, član projektnog tima Nacionalnog parka Tara.

U narednih godinu dana biće ispitano i mapirano više od 20 lokaliteta sa, po mišljenju mnogih, najlepšim četinarom Evrope iz doba tercijera, inače na svetu jedinim prirodnim staništima omorike smeštenim u srednjem toku reke Drine.

Očuvanje i obnavljanje omorike, poslednjih decenija posebno ugrožene klimatskim promenama i slabom prirodnom regeneracijom, pomoći će rezultati genetske analize, ali i edukativni programi i stalna briga o ovom, zajedničkom nasleđu prirode i čoveka.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 05. мај 2025.
19° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом