Izgubljeni svet – ostrvo u oblacima staro 400 miliona godina

Planina Roraima je oduvek privlačila avanturiste, a oni koji su uspeli da se popnu pričali su o „ostrvu u oblacima“. Nepristupačan teren sastavljen od izuzetno strmih i visokih bočnih stena, planina Roraima je dom brojnim neobičnim biljnim vrstama koje ne postoje nigde više na planeti. Na planini pada kiša svakog dana, zbog čega život cveta.

Na granici između Venecuele, Gvajane i Brazila nalazi se ta planina koja je inspirisala Artura Konana Dojla da napiše „Izgubljeni svet“. U njegovoj noveli, grupa istraživača tamo pronalazi dinosauruse i druga izgubljena stvorenja – i dalje žive i zdrave na udaljenoj i izolovanoj visoravni. Neki i danas veruju kako je to realna mogućnost.

Nekad neprobojna granica za sve osim starosedelaca Pemona, planina Roraima je zaista bila izgubljeni svet. Ti planinski platoi su već postojali kad je Južna Amerika bila povezana s Afrikom u superkontinent Gondvanu, što znači da su prvi put formirani pre otprilike 400 do 250 miliona godina.

Za to vreme, rastopljena stena probijala se kroz pukotine na kopnu. U isto vreme, vetar i voda proleteli su Gondvanom pa erodirali uzdignuti gorski niz. Regija izgledala slično sada kao pre oko 20 miliona godina, piše Ancient Orgins.

Pretpostavlja se da "najmanje polovina od oko 10.000 biljnih vrsta ovde jedinstvena za tepuise i okolne doline. Nove vrste se još otkrivaju", kažu naučnici.

Može li to da znači da navodno izumrle vrste, čak i dinosaurusi, još mogu da postoje.

Roraima je toliko udaljena od sveta i jedinstvena da nije teško zamisliti kako je Dojl tamo video dinosauruse. Planinom je bio fasciniran britanski botaničar Everard Im Turn, koji se 1884. godine popeo na vrh planine Roraima.

Niko od nas koji smo pratili njegov put nismo pronašli praistorijska stvorenja, ali teren je toliko težak da je samo njegov delić istražen, tek oko 44 kvadratna kilometra, rekao je nemački istraživač Uv Džordž.

Od tada je istraženo veće područje planine, ali nisu pronađeni tragovi dinosaurusa.

Pre dolaska Evropljana, stanovnici Venecuele su tepuima pripisivali posebno mitsko značenje. Prema indijancima Pemon, planina Roraima je „panj moćnog stabla koje je nekada držalo sve voće i povrće na svetu“, međutim „oborio ga je jedan od njihovih predaka, a stablo se srušilo na zemlju i nastupila je strašna poplava“.

Verovali su da ako se osoba popne na vrh tepuisa, neće se vratiti živa.

Dok se današnji putnici možda neće susresti s dinosaurusima i drugim praistorijskim bićima, moći će da vide crne žabe i tarantule koje ne postoje nigde drugde na planeti. Veruje se da postoji mnogo drugih vrsta jedinstvenih Roraimi koje tek treba otkriti.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво