Zmija ne treba da se plašimo, ali ne treba ni da ih diramo

Ovog proleća mnogo se govorilo o pravoj najezdi zmija. Od približno tri i po hiljade poznatih vrsta zmija na svetu, samo je njih 10 odsto je otrovno za čoveka. Na našem podneblju značajne su dve otrovnice. To su šarka i poskok.

Ti gmizavci napadaju čoveka samo iz straha, i samo i jedino ukoliko su ugrožene ili ih nagazite. Rastko Ajtić, herpetolog, stručnjak za zmije iz Zavoda za zaštitu prirode, naglašava da ni ove godine, kao ni prethodnih, ne preti nam nikakva opasnost od zmija.

„Obično se njihova pojava vezuje za poplave i sve vremenske nepogode koje se dešavaju, ali nije nigde, ni u svetu, pa ni kod nas uočena korelacija između povećanog broja zmija i elementarnih nepogoda. Zmija ima normalno, kao i svake druge godine, jedino što je tokom ovih nepogoda moguće češće se susresti sa zmijom“, objašnjava gost Jutarnjeg programa.

Zmije takođe beže od nadošlih voda, čak i od podzemnih u ruralnim sredinama. Ljudima je stresno kada ih vide, ali one takođe beže na suvo, kao i čovek, dodaje Ajtić.

Strah od zmija se razvija kod ljudi bez ikakvog realnog uzroka, ali to je strah kome nas je neko naučio. U ranom dečijem uzrastu dovoljna je jedna negativna reakcija da bi dete razvilo strah, koji se nekim metodama može umanjiti, nekada i potpuno otkloniti.

U slučaju da naiđete na zmiju, najbolje je ne dirati je napominje herpetolog.

„Možete slobodno da priđete bliže, da napravite fotografiju mobilnim telefonom, jer većine zmija, naročito otrovne vrste zmija, su prilično trome i ne reaguju preterano burno ako im priđete, ako ste u prirodi. Čak je i poskok trom“, naglašava Rastko Ajtić.

Otrovnice su mnogo tromije od neotrovnih zmija ili ribarica i smukova koji su mnogo aktivniji. Kuriozitet je da neutralne zmije kod ljudi stvaraju mnogo veći strah nego otrovne, jer se pojavljuju iznenada, u većini slučajeva šište zato što su uplašene i to kod ljudi izazivaju veliki strah.

„Kada se susretnu sa poskokom ili sa šarkom, sa kojom se ređe susrećemo zato što su one visokoplaninske vrste, na koje se najčešće nailazi u sezoni branja borovnice i šumskih plodova, ali iznad 1.000 metara nadmorske visine u Srbiji. Ljudi koji se bave skupljanjem tih plodova, oni su upoznati i znaju da ih ne treba dirati. Desi se, ali vrlo retko, ujed. Preko deset godina nismo imali ujed šarke, jer ljudi jako dobro poznaju ta mesta“, naglašava Ajtić.

Ujedi poskoka se češće dešavaju, jer je to vrsta koja naseljava najveći deo Srbije. Njega ima po mestima gde ljudi vole da kampuju ili organizuju izlete i roštiljaju. Pošto u takvim situacijama bude i nepromišljenog reagovanja ljudi u prirodi, desi se ujed pri hvatanju ili ako stanu bosi na zmiju, navodi gost Jutarnjeg program.

Ljudi u dobrom kondicionom stanju ukoliko dođe do ujeda zmije najčešće prolaze bez značajnih komplikacija, ukoliko sebi ukažu prvu pomoć. Ukoliko izostane prva pomoć može se pojaviti lokalni otok, ponekad i sistemski otok koji deluje mnogo ozbiljnije. Kod osobe sa hronočnim problemima, starijih osoba ili mladih pre puberteta, pošto je kod njih metabolizam drugačiji, može doći do hipoglikemijskog šoka i njima je teže ukazati pomoć.

Međutim, u većini slučajeva, ukoliko dođe do ujeda zmije, posle dva sata uglavnom se primenjuje samo simptomatska terapija, u većini slučajeva nije potrebno davati serum jer zbog belančevina koje se u njemu nalaze, može doći do serumske bolesti, zato je važno da o tome odluče lekari.

Dešava se da ujed zmije bude dijagnostikovan kao ujed neke druge životinje, mada se, kako ističe Ajtić, ujed otrovnice uvek razlikuje. Kod ujeda otrovnice uvek se pokazuju dva mesta uboda iz kojih curi najpre limfa, a zatim i krv. Zatim dolazi i do otoka. Kod ujeda neotrovne zmije, pak, ostaju tragovi nizova zuba i nema ni krvarenja, niti bilo kakvih drugih promena. Naravno, ranu od ujeda neotrovne zmije samo treba dezinfikovati, kao u slučaju bilo koje povrede kože.

Zavod za zaštitu prirode sprovodi obuku i edukaciju zaposlenih u zoohigijeni u gradskim službama širom Srbije. Oni se obučavaju za uklanjanje neotrovnih zmija iz urbanih sredina, jako retko i poskoka.

„Imali smo slučajeva, na primer, posle zemljotresa u mioničkom kraju, da je u temeljima jedne kuće bilo preko sto smukova, što smo mi prikupili, uz pomoć vlasnika objekta. On je imao strah, ali smo mi uspeli da ga oslobodimo straha i zajedno sa njim uklonili sve te zmije“, kaže gost Jutarnjeg programa.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
19° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи