Održana druga debata „Zaštita životne sredine – zemljište, voda, vazduh“

Grupa nezavisnih medija u Srbiji (Nova ekonomija, Vreme, Danas, Beta, Fonet i Južne vesti) pokrenula je društveni dijalog „Srbija 2030 – koji je naš put?“ o temama koje su strateški važne za dalji pravac razvoja srpskog društva. U četvrtak, 20. februara, u Domu Vukove zadužbine, održana je druga debata pod nazivom „Zaštita životne sredine – zemljište, voda, vazduh“.

U svakoj od šest tematskih diskusija učestvovaće do dvadeset kredibilnih ličnosti, stručnjaka koji mogu da utiču na oblikovanje javnog mnjenja. Budući da su različitih političkih opredeljenja i ideoloških stanovišta, oni će u debatama iznositi lepezu mišljenja o datim temama.

Debate je podržala Ambasada Švedske kroz svoj program Drive for Democracy.

Prof. dr Vladimir Stevanović, redovni član SANU u Odeljenju hemijskih i bioloških nauka, kazao je da bi veću energiju trebalo uložiti u podizanje znanja i svesti građana o životnoj sredini, te u podsticanje skromnosti i štedljivosti u korišćenju prirodnih resursa – po ugledu na skandinavske zemlje.

Govorio je o problemu gradova u Srbiji koji su biološki gledano „paraziti biosfere“ i ukazao da taj „parazitizam“ može da bude sveden na razumnu meru prečišćavanjem vazduha, vode, sađenjem zelenih površina.

Prema analizama Fiskalnog saveta, više od tri miliona građana Srbije ispušta otpadne vode u septičke jame, a dva i po miliona građana udiše vazduh koji nije zdrav.

Projekcije Saveta kažu da je u zaštitu životne sredine potrebno uložiti osam i po milijardi evra u narednih 10-15 godina.

Vladimir Đurđević sa Fakulteta za fiziku je upozorio da će klimatske promene praviti Srbiji još veće probleme budući da smo u delu sveta u kome su te promene vidljivije; no i pored toga, nema većih akcija koje bi te pojave ublažile.

„Te ekstremne prirodne pojave, koje će se odražavati na BDP, verovatno će godišnje uticati sa dva i više procenata na rast privrede, što znači da bi naš ekonomski razvoj zbog toga  mogao da bude ugrožen“, kazao je on.

Povodom nedavno formirane radne grupe Vlade Srbije koja će se baviti zagađenjem, stručnjak za klimatske promene Danijela Božanić pozdravila je njeno osnivanje i kazala da je doživljava kao krizni štab. Međutim, sve mere su dugoročne.
Kako je navela, kad se u Srbiji govori o zagađenju, ističu se tri izazova: nizak vodostaj, temperaturna inverzija i kotline.

„Leti kad osećamo neprijatan miris, to opravdavamo niskim vodostajem, a ne činjenicom da nemamo prečišćavanje otpadnih voda“, rekla je ona.
Kako je navela, u Srbiji se prečišćava od 8 do 16 odsto otpadnih voda, a u Indiji 30 odsto.

Elizabet Paunović, konsultant za Svetsku zdravstvenu organizaciju, rekla je da zagađenje vazduha ima najveći pojedinačni uticaj na zdravlje u Srbiji, zbog čega svake godine bude do 6.400 prevremenih smrti.

Ona je upozorila da se zbog klimatskih promena i povećanja temperature Srbija danas suočava sa bolestima sa kojima se ranije nije suočavala, poput groznice Zapadnog Nila.

 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво