Danas je godišnjica rođenja Stanojla Rajičića, cenjenog kompozitora i akademika

Stanojlo Rajičić, jedan od najistaknutijih predstavnika kompozitorske generacije čija je aktivnost započela pred Drugi svetski rat, rođen je 16. decembra 1910. u Beogradu.

Osnovno i srednje muzičko obrazovanje stekao je u beogradskoj Muzičkoj školi, danas Muzičkoj školi „Mokranjac“, i u Muzičkoj školi „Stanković“.

Iz đačkih dana potiču njegove prve kompozicije. Štaviše, još kao maturant, u novembru 1928. godine, Rajičić je održao celovečernji koncert svojih klavirskih kompozicija u sali Druge muške gimnazije. Taj njegov nastup, na kojem se predstavio i kao kompozitor i kao pijanista, bio je prava senzacija za Beograd onog vremena i izazvao je veliko oduševljenje publike.

Godine 1930. Rajičić je diplomirao na Klavirskom odseku Muzičke škole u klasi profesorke Ruže Vinaver sa odličnim uspehom iz svih predmeta.

Muzičke studije Rajičić je nastavio na Konzervatorijumu u Pragu, gde je odmah upisao dva odseka – za klavir i za kompoziciju, jer je tada podjednako bio zainteresovan za karijeru pijaniste i za stvaralački rad.

Kompoziciju je diplomirao 1934. godine, a godinu dana kasnije i klavir. U Pragu je takođe stekao diplomu Majstorske škole za kompoziciju, kao učenik Jozefa Suka.

Na praškoj Majstorskoj školi nastavio je i usavršavanje u klaviru, koje je zatim produžio na Muzičkoj akademiji u Beču.

Po povratku u domovinu 1936. godine, Rajčić je izvesno vreme radio kao profesor klavira u Muzičkoj školi „Stanković“, a zatim i u Srednjoj muzičkoj školi pri tek osnovanoj Muzičkoj akademiji.

Prekretnica u njegovoj profesionalnoj karijeri dogodila se 1940. godine. Izborom za docenta Muzičke akademije u Beogradu započinje Rajičićeva izuzetno plodna pedagoška delatnost u oblasti kompozicije, duga gotovo četiri decenije, koja je okončana odlaskom u penziju u zvanju redovnog profesora i upravnika Katedre za kompoziciju i orkestraciju.

Od velikog značaja je i Rajičićevo delovanje u okviru više muzičkih institucija: bio je, između ostalog, član rukovodećih tela Saveza kompozitora Jugoslavije i sekretar Muzičke sekcije pri Jugoslovenskoj nacionalnoj komisiji Uneska.

Godine 1950. Srpska akademija nauka i umetnosti uvrstila ga je u red svojih dopisnih članova, a osam godina kasnije postao je redovni član ove institucije. U tom svojstvu jedno vreme je vršio i dužnost direktora Muzikološkog instituta.

U periodu od 1964. do 1999. godine Rajičić je bio sekretar Odeljenja likovne i muzičke umetnosti i član Predsedništva Akademije.

Vršeći dužnost sekretara Odeljenja likovne i muzičke umetnosti, akademik Stanojlo Rajičić je naročito bio posvećen organizaciji koncerata klasične muzike, koji se od 1982. godine redovno održavaju u Galeriji Akademije.

Delovao je na promovisanju ne samo umetničke već i izvorne folklorne muzike, a predano je radio i na afirmaciji najmlađih muzičkih talenata.

Za svoj rad Stanojlo Rajičić je dobio čitav niz značajnih priznanja, između ostalog, i međunarodnu Herderovu nagradu, koja mu je dodeljena 1975. godine.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво