„Vikipedija“ – projekat slobodnog znanja

Skoro da nema čoveka na svetu koji korosti internet a da nije čuo za „Vikipediju“. To je najveća onlajn enciklopedija na svetu koju svako može da uređuje, nastala 2001. godine, a kod nas dve godine kasnije. Ovog vikenda urednici Vikipedije iz srednje i istočne Evrope okupili su se u Beogradu.

Vikipedija je sajt koji postoji na internetu već 18 godina, a Vikimedija Srbije je nevladina organizacija koja se bavi promocijom i širenjem slobodnog znanja. Postoje Vikimedije širom sveta kao nevladine organizacije, objašnjava gost Jutarnjeg programa, Filip Maljković, predsednik Vikimedije Srbije.

„Slobodno znanje je znanje koje svako može da koristi, ali koje svako može i da kreira. Ideja Vikipedije od nastanka je bila da svako može da doprinosi njoj, jer model gde su samo doktori nauka kreirali neku zajedničku enciklopediju nije uspeo. Prosto previše dugo je trajalo to stvaranje, a ideja je bila da svi imaju sve znanje ovog sveta“, navodi Maljković.

Vikipedija ne može da se koristi kao referentan izvor, već samo kao odskočna daska za dalja istraživanja. Kao i svaka druga enciklopedija, ona popisuje neko poznato znanje, a za dalja istraživanja potrebno je konsultovati literaturu.

Reference koje se nalaze u samom tekstu su one koje daju značaj, odnosno snagu Vikipediji i ako neka tvrdnja nema pridruženu referencu ne bi trebalo verovati toj informaciji.

Stručnjaci iz 30 zemalja koji su se ovog vikenda okupili u Beogradu, razgovarali su o standardnim temama koje tište većinu organizacija i projekata.

„Akcenat je više na projektu Vikimedije i projektu slobodnog znanja, pre svega, saradnja sa obrazovnim institucijama, sa institucijama kulture, zatim podrška zajednici prevođenja sadržaja“, ističe predsednik Vikimedije Srbije.

Vikipedija na engleskom ima blizu šest miliona članaka, a Vikipedija na srpskom jeziku preko 625 hiljada. Kad se saberu sve Vikipedije, to je preko 51 milion odrednica. U početku nastanka Vikipedije ovaj rast je bio ekponencijalan, ali, kako naglašava gost Jutarnjeg programa, Filip Maljković, brzina razvoja zavisi isključivo od ljudi koji se time bave, odnosno od volontera i njihovog entuzijazma, jer za to nisu plaćeni.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
5° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво