Profesor Miroslav Krstić postao inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti

Održavši predavanje na temu „Automatika: raskrsnica tehničkih, prirodnih i matematičkih nauka“, profesor Miroslav Krstić je danas u Svečanoj sali Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu i zvanično postao njen inostrani član.

„Iza svega u oblasti teorije upravljanja je matematika, ali cilj nije matematika već su cilj inženjerske primene. Nekoliko tih primena sam spomenuo na ovom predavanju“, izjavio je profesor Miroslav Krstić, teoretičar upravljanja, prorektor za nauku i direktor Istraživačkog centra za kontrolne sisteme na Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu.

„Recimo, ozbiljna matematika je iza odluka kolika je dužina crvenog i zelenog svetla, ali je cilj smirenje ubrzavanja i usporavanja kod individualnih vozača u saobraćaju. Tu su i druge primene poput onih u nuklearnim reaktorima ili u eksploataciji nafte, na Mars roveru, u Elektrani Nikola Tesla, itd.“, kaže profesor.

Ni tehnološki uređaji ni živi organizmi ne bi funkcionisali bez povratne sprege, koja ispravlja greške i stabilizuje takve sisteme.

Automatika se bavi sintezom i tehnologijom povratne sprege. Zasnovana je na matematičkim principima, a vezana za informacione, ali i prirodne nauke.

Od pedesetih godina prošlog veka, značajna aktivnost u automatici se razvila na Univerzitetu u Beogradu i u Institutu Mihajlo Pupin. 

U predavanju je profesor prikazao svoja dva rezultata.

Prvi je „backstepping" metod za stabilizaciju beskonačno-dimenzionih sistema modeliranih parcijalnim diferencijalnim jednačinama, primenljiv na oscilatorna strujanja, od višefaznih fluida u eksploataciji nafte do zagušenog saobraćaja.

Drugi rezultat je „extremum seeking" metod za „bez-modelnu" optimizaciju dinamičkih sistema u realnom vemenu, koji je omogućio dvestostruko uvećanje gustine mikročipova.

Uobičajeni osvrt na spoticanja, tehnička i lična, nije izostao. Predavanje je posvećeno njegovom mentoru, profesoru Petru Kokotoviću.

„Srbija ima ozbiljne aktivnosti u oblasti automatike i imala je veoma napredne aktivnosti na početku razvoja automatike od kasnijih pedesetih godina na dalje. Ima veliki broj veoma priznatih ljudi u svetu, počevši od profesora Kokotovića i Šiljka, koji su u Kaliforniji, do ljudi moje generacije“, zaključuje profesor.

Profesor Krstić je osnivač Istraživačkog centra za automatiku na Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu, gde takođe služi kao prorektor za nauku.

Dobitnik je brojnih nagrada od kojih je jedna „PECASE“ (Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers) koju dodeljuje predsednik Sjedinjenih Američkih Država.

Autor je trinaest knjiga i preko 350 radova u časopisima u oblastima nelinearnog, adaptivnog, stohastičkog upravljanja i sistema sa raspodeljenim parametrima i kašnjenjem, kao i njihovim primenama u mikroprocesorskoj i naftnoj industriji.

Na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu je diplomirao 1989. godine, a doktorirao na Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari 1994. godine. 

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
24° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво