Lekovi od kojih se umire

Korišćenje opioida, najčešće lekova protiv bolova, poprimilo je razmere epidemije u SAD i smatra se podjednako opasnim kao upotreba teških droga. Mogu li najnovije presude protiv farmaceutske industrije da budu prekretnica u borbi protiv ovog puta u zavisnost?

Šest dana pre smrti, Princ, svetska pop ikona, hospitalizovan je zbog mogućeg predoziranja tabletama perkoseta (Percocet), lekom za ublažavanje bolova koje u svom sastavu sadrži oksikodon koji se sintetiše iz opijumskog derivata tebaina, i paracetamol.

Tada su mu lekari dali nakran (Naloxone) lek koji se koristi za poništavanje efekata opijatnog predoziranja.

Ali, njegova smrt,koja je usledila ubrzo nakon izlaska iz bolnice, bila je posledica slučajne prekomerne doze jednog drugog leka protiv bolova, fentanila sintetičkog opioida, analgetika sličnog morfinu, ali sa mnogo snažnijim dejstvom. 

I perkoset i fentanil su opioidi koji se izdaju na recept, koristi ih na milione Amerikanaca ne bi li se oslobodili hroničnih bolova, razvijajući tako zavisnost i mogućnost predoziranja ovim lekovima. 

U opioidne analgetike spada pre svega morfin, ali i većina derivata morfina (kao što je heroin, kodein i sl.) i sintetička jedinjenja (petidin, pentazocin, tramadol, metadon) koji imaju isti mehanizam delovanja.

Dodatno, fentanil, prema Centru za prevenciju i kontrolu bolesti SAD je do stotinu puta jači od morfina, i pedeset puta od čistog heroina. 

Heroin i fentanil izgledaju identično tako da uživaoci često ne znaju da li to što konzumiraju možda sadrži i fentanil i veoma lako mogu da unesu smrtonosnu dozu u organizam.

Plus, fentanil se prodaje i "na ulici", dolazi uglavnom iz ilegalnih laboratorija i manje je čist od farmaceutskog tako da su i posledice po organizam sasvim nepredvidive.

U nedavno objavljenoj studiji Kristofer Rum, profesor javne politike i ekonomije na Univerzitetu Virdžinija, ističe da je stopa smrtnosti od opioida ustvari veća od predviđene za 24 odsto, dok je smrtnost od heroina, koji je jeftiniji od lekova protiv bolova dobijenih na recept, veća za 22 odsto. 

Epidemija opioida i crna statistika

Od kuda onda razlika u podacima? Jednostavno bolnice u izveštajima o smrti ne navode sve lekove koji su mogli da budu uzrok ili da utiču na smrtni ishod.

U 20 do 25 odsto slučajeva smrti od posledica opioida u izveštajima nisu bili precizirani svi lekovi, navodi se u studiji.

U poslednjoj Nacionalnoj anketi o upotrebi droga i zdravlju u SAD dokumentovan je porast epidemije opioida, navedene su ranjive kategorije stanovništva i faktori koji utiču na zloupotrebu narkotika.

Preko 72 hiljade građana učestvovalo je u anketi. Na osnovu dobijenih podataka istraživači su izračunali nacionalnu stopu upotrebe opioida, ali i zlupotrebe.

Gotovo 92 miliona stanovnika ili 40 procenata odraslih Amerikanaca koristi opioide dobijene na recept.

Oko 5 procenata opioide ili nabavlja bez recepta ili koristi za druge potrebe od onih koje je lekar prepisao. Među onima koji zloupotrebljavaju lekove gotovo dva miliona ima neki oblik zavisnosti od opioida. 

Lekari u ulozi dilera 

Ispitivanje objavljeno u "Analima interne medicine" otkrilo je i kako ljudi nabavljaju opioide. Oko 40 procenata uzima lekove od prijatelja ili rođaka, dok 60 procenata nabavlja bez recepta.

Među ljudima koji su razvili zavisnost, 14 procenata njih kupuje od dilera ili nepoznatih ljudi. Ali, često zavisnost nastaje "po preporuci lekara" koji je prepisao lek prateći regulativu. 

Istraživači su napomenuli da prekomerno izdavanje recepata za opioide može da dovede do viška lekova koji mogu namerno ili ne da se podele drugima, i tako lako dolazi do zloupotrebe.

Sa druge strane, olako prepisivanje jakih lekova protiv bolova za dijagnoze kojima takva terapija nije neophodna može da utiče na porast zavisnosti. 

Kao glavni razlog upotrebe opioida ljudi su naveli hronične bolove, istraživači su zaključili da u tom slučaju lekovi ili nisu delotvorni, budući da bolovi ne prestaju, ili lako stvaraju zavisnost da bi se koristili u terapiji. 

Od anestetika do analtegika

Fentanil se najpre upotrebljavao kao anestetik, kasnije je otkriveno da u malim količinama deluje kao analgetik. U rukama profesionalaca, ima širok spektar terapeutskog dejstva i može da bude pouzdan lek.

Međutim, danas SAD konzumiraju 80 procenata globane proizvodnje opioida iako čine manje od 5 procenata svetske populacije.

I sa regulativama koje dozvoljavaju lekarima da prepišu tableta koliko god žele američki zdravstveni sistem deluje više kao industrija koja se oslanja na farmceutske kompanije i osiguravajuće kuće.

Njihov krajnji cilj često je profit a ne zdravlje. Naime, opioidni analgetici su jeftiniji od drugih terapija protiv bolova, poput fiziklane ili psihijatrijske terapije.

Na razmere problema, s razlogom nazvanog epidemijom, može da ukaže i podatak da je u 2015. u američkoj saveznoj državi Oklahoma prodato više od 326 miliona raznih lekova protiv bolova, što je u proseku 110 tableta po stanovniku.

Od 2016. do 2018. izdato je oko 18 miliona recepata za opioide, dok je na nivou SAD broj takvih recepata 2012. dostigao rekordnih 250 miliona.

Borba u pet koraka

Kasnih devedesetih godina u SAD moćna farmaceutska industrija ubedila je lekare da njihovi pacijenti neće postati zavisni od opioida, i tako su zdravstveni radnici naširoko počeli da izdaju recepte za lekove protiv bolova, što je najpre dovelo do zlouptreba,a tek nedavno do priznanja da ovi lekovi izaizivaju zavisnost.

Američki Zavod za zdravstvene usluge 2017. proglasio je stanje države krize i doneo strategiju od pet koraka u borbi sa opioidima. Ali, tek krajem avgusta ove godine, dvadesetak godina od uvođena opioida na tržište, domine su počele da se ruše.

Naime, 26. avgusta sud je naredio farmaceutskom gigantu "Džonson i Džonson", kompaniji poznatoj po prizvodnji dečije kozmetike, da plati kaznu Oklahomi u visini od 572 miliona dolara zbog "svoje uloge u epidemiji koja već gotovo dve decenije trese Sjedinjene Američke Države".

U ovoj istorijskoj presudi, između ostalog, stoji i da je "Džonson i Džonson", finansiirajući razne aktivističke grupe i organizacije uticao na lekare i druge medicinske radnike dapovećaju prepisivanje lekova protiv bolova.

Kompanija je koristila akademska istraživanja tako da rizike od zavisnosti prikaže manjim nego jesu.

"Džonson i Džonson"je ignorisao upozorenja američkih regulatornih tela, ali i svojih savetnika da ovakve promotivne metode nisu u redu i da ne postoje podaci koji bi podržali neke njihove tvrdnje.

Presedan ili eksces 

Iako ova sudska odluka ne daje mnogo šanse za oko dve hiljade sličnih procesa koji su u toku i u kojima se traži odgovornost za epidemiju, neki eksperti tvrde da bi druge farmaceutske kompanije mogle vrlo brzo da traže nagodbe sa sudovima.

Proizvođači lekova Endo internacional (ENDP) i Alergan (AGN) taj korak su već napravili, dok je Perdu Farma, prodavaci poznatog oksikontina (OxyContin) na ulicama prozvanog "legalnim heroinom", ponudila obeštećenje od 12 milijardi dolara. Novac od odštete trebalo bi da bude upotrebnjen za lečenje zavisnika.

Opioidi predstavljaju najčešći uzrok slučajne smrti u SAD. Sa 52 hiljade slučajeva u 2015 i preko 60 hiljada u 2016. godini smrtnost od droge raste brže nego ikad, gotovo za 19 odsto na godišnjem nivou.

U proteklih dvadeset godina broj smrtnih slučajeva iznosi više od 400 hiljada. Otprilike polovina smrtnih slučajeva je posledica slučajne prekomerne doze lekova izdatih na recept, dok ostatak čine uživaoci heroina i drugih sintetičkih opijata poput fentanila koji su zavisnot razvili najpre upotrebom lekova dobijenih na recept.

Olako prepisivanje ovih lekova dovelo je do pojave epidemije zavisnosti i povećanja broja smrtnih slučajeva u vezi sa narkoticima, a presuda u Oklahomi prva je takva u kojoj se deo krivice za tragični trend prebacuje na kompaniju koja proizvodi lekove.

Број коментара 7

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво