Dugoveka tvrđava

Antički kastrum, vizantijski kastel, utvrđeni srednjovekovni grad, turski šeher, barokna varoš, savremeni megapolis – Singidunum, Veligradon, Alba Greka, Fejervar, Kastelbjanko, Grihišvajsenburg – vekovni slojevi Beograda nastavljaju da traju i kroz treći milenijum, a njegovo blago – Beogradska tvrđava, spomenik kulture od izuzetnog značaja, da svedoči o dugoj i uzbudljivoj prošlosti.

Kula Nebojša

Važno mesto u istoriji Beogradske tvrđave zauzima znamenita Kula Nebojša.

Dobila je ime po starijoj građevini koja je nekada branila zamak despota Stefana Lazarevića.

Tek krajem 17. veka, kada je ona porušena, novu kulu su Beograđani takođe nazvali Nebojšom.

Podignuta sredinom 15. veka, imala je zadatak da topovima brani prilaz beogradskom pristaništu.

Ovu funkciju veoma uspešno je vršila i za vreme turske opsade 1521. godine.

Jedan turski hroničar je zabeležio: „Dok su topovi sa Kule Nebojša dejstvovali, Turci se gradu nisu mogli približiti.

Tek kada su jednog dana uspeli da zapale kulu, oni su jurišem zauzeli Donji grad“.

U 18. veku ova građevina je postala čuvena turska tamnica.

Zindan kapija

Današnja Zindan kapija, koja se nalazi ispred nekadašnje glavne gornjogradske kapije, podignuta je u prvoj polovini 15. veka, u vreme kada se u odbranu tvrđava uvode prvi topovi.

Sa bedemom koji je opasuje, imala je položaje za vatrenu liniju od sedam topova, što je za to doba predstavljalo jedno od najmodernijih evropskih rešenja.

Obnovljena 1938. godine, do danas je ostala relativno dobro sačuvana.

Kapija Karla Šestog

Kapija Karla Šestog predstavlja jedini autentični barokni spomenik očuvan južno od Save i Dunava.

Podignuta je u vreme austrijske vladavine, oko 1725. godine i smatra se delom projektanta Baltazara Nojmana, jednog od najpoznatijih arhitekata nemačkog baroka.

Građena je kao trijumfalni ulaz u grad, ali je istovremeno imala i posebno, simbolično značenje – fasada koja je okrenuta ka samom gradu predstavlja portal Kraljevine Srbije, tadašnje krunske zemlje austrijske.

Spoljna fasada kapije simboliše ulaz u carski grad Beograd i ukrašena je monogramom austrijskog cara Karla Šestog.

Turbe

Jedini turski spomenik u unutrašnjosti tvrđave koji je preživeo brojna teška razaranja jeste turbe, podignuto nad grobom jednog od turskih zapovednika tvrđave.

Kada su se Turci vratili 1813. godine, Marasli-ali paša je ovo turbe posvetio Damad-ali paši i podigao nišan 1819. tako da se to turbe i danas zove Damad-ali pašino, iako on tu nije sahranjen. Kasnije, ovde će biti sahranjena još dva turska zapovednika.

Crkva Ružica

U Istočnom podgrađu tvrđave nalazi se i crkva Ružica, jedno od najznačajnijih svetilišta u Beogradu. Njena zanimljiva istorija seže daleko u srednji vek i legendarnu prošlost.

Pripovedalo se da je ovde postojala crkva Ružica, koju su Turci uništili.

Kada je 1867. godine srpska vojska konačno ušla u Beogradsku tvrđavu, u jednom barutnom magacinu prepoznali su navodne ostatke crkve Ružice i odmah intervenisali kako bi magacin bio pretvoren u crkvu.

Tako je nastala današnja crkva Ružica, osvećena 1869, dok je oblik u kome se sada nalazi rezultat obnove posle rušenja u Prvom svetskom ratu.

Uređena je kao vojnička crkva jer je pripadala beogradskom garnizonu, što potvrđuje i njena unutrašnjost – polijeleji i drugi delovi urađeni su od oružja; dve statue ispred crkve – simboli srpskog srednjovekovnog vojnika i ratnika iz Prvog svetskog rata – takođe su izlivene od pretopljenih topova.

Pobednik

Zvanično nazvan „Vesnik pobede“, spomenik Pobedniku, ostvarenje vajara Ivana Meštrovića, na Beogradskoj tvrđavi se nalazi od 1928. godine.

Srpska vlada poručila je njegovu izradu da bi ovekovečila pobede u balkanskim ratovima.

Bilo je predviđeno da se postavi na Terazijama, ali je izbijanje Velikog rata uticalo na njegovu dalju sudbinu – gradski oci rešili su da sakriju statuu kako je neprijatelji ne bi uništili.

Zakopana na Senjaku, skulptura je preživela Prvi svetski rat, posle koga je nastala polemika oko mesta na koje će spomenik biti postavljen.

Zbog protesta građana i odbora beogradskih gospođica, moralo se odustati od Terazija jer je većina smatrala da lik nagog muškarca ne može da simbolizuje srpskog borca koji treba da ima šajkaču i opanke.

Na kraju, posle dugog traganja, nađeno je rešenje da se postavi na Beogradskoj tvrđavi, ali okrenut prema Zemunu, da se golo telo što manje vidi!

I ovde šetnji Beogradskom tvrđavom nije kraj – Rimski bunar, Astronomska opservatorija, spomenici, skulpture, Vrt dobre nade... pa i mesto sa koga se, iznad ušća Save u Dunav, može meditirati o životu... prizivaju sve da se ovih letnjih dana otisnu u izvanrednu vremensku i istorijsku avanturu! 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво