Može li se klimom upravljati?

Kada munja seva bez grmljavine, a oblaci nisu od vodene pare i liče na kornjačin oklop. Kada čujete za zemljotres od devet stepeni ili živite u Borči i sruči se godišnja količina kiše za pola sata – šta drugo da pomislite osim da neko nešto petlja sa klimom.

Knjiga Elane Frilend Hemijski tragovi, harp i potpuna dominacija na planeti Zemlji, u kojoj se iznose činjenice o višegodišnjim eksperimentima, proglašena je na Zapadu za antiglobalistički tekst. Mašinski fakultet u Beogradu je inicijator i izdavač prevoda ove knjige na srpski jezik. 

Recenzent i jedan od predlagača da se ova knjiga izda u Srbiji je i profesor dr Momčilo Milinović, član Inženjerske komore Srbije, koji, gostujući u Jutarnjem programu, naglašava kako su smatrali da je neophodno da se ovakvo delo pojavi na našem jeziku, upravo zato što postoji ozbiljna podeljenost u svetskoj naučnoj zajednici – da li se uopšte klimom može upravljati ili ne?

„Većina meteorologa i profesionalaca koji se bave meteorologijom, i ja sam, smatraju da je globalna klima, ipak, pod kontrolom Sunca. Klimu na Zemlji je dalo Sunce, definisalo Sunce i svu energiju, i potencijalnu i trenutnu, buduću i bivšu, i onu koja je rezerva naših sirovina, daruje jedino i zauvek Sunce. Anomalije koje Sunce iskazuje naravno da utiču na anomalije koje se pojavljuju na zemlji“, ističe profesor Milinović.

Međutim, dodaje, upravljanje klimom u određenim regionima, na manjim površinama je već uobičajena pojava. Protivgradna zaštita je jedan vid upravljanja klimom. Isto tako, vrlo dobro su poznati i primeri da tamo gde ne žele da padne kiša, velike zemlje, pa čak i male i srednje, imaju tehnologiju da upravljaju kišom.

„Metodologija lokalnog upravljanja klimom je i moguća i događa se. Globalno upravljanje, u tom pogledu smo svi sumnjičavi. Tu počinje velika podela i tu se rađaju teorije zavere“, objašnjava gost Jutarnjeg programa.

Elana Frilend tvrdi da se nebo zasejava solima različitog sadržaja i da se svakodnevno prska iznad 28 država članica NATO-a. Profesor Milinović dodaje da se to čini iznad 100 zemalja od kojih su 28 članice ovog vojnog saveza.

„Glavni problem svake vojske, a posebno savremene i posebno velikih strateških snaga, pre svega Sjedinjenih Država, Rusije i sada Kine, jeste brzina reagovanja. Brzina reagovanja predstavlja suštinu. Radari tipa harp, radare koje pominje i Elana Frilend, služe takozvanom beyond horizon osmatranju. To su radari koji gledaju iza krivine Zemlje. To su radari koji mogu da osmatraju Zemljinu kuglu bez pravolinijskog zračenja i mogu da rade po radijusu Zemlje. Svi oni služe za rano upozorenje, jer želite da vidite raketu kad kreće, da znate da ste napadnuti. Time ni u kom slučaju ne opravdavam ni harp, ni zasipanje, ni hemijske tragove, već naglašavam da vojni kompleks nema obzira prema takvim pritužbama“, ističe Milinović.

NATO je vršio eksperimente u okviru svog tehnološkog razvoja i to eksperimentisanje je radio na taktičkom nivou. Da li su radili eksperimente na strategijskom nivou, profesor tvrdi da o tome niko nema podatke, čak ni naša vojska. 

„Municija sa osiromašenim uranijom je korišćena. Osiromašeni uranijum je sagorevao u atmosferi, oslobađali su se hidrati urana i zagađivali prostor. Njih ne zanima na koga bacaju tu municiju. Oni su pucali sa municijom koja ima fantastične penetracione karakteristike. To je odlična municija i njima je to bilo zanimljivo. To da li će se neko otrovati, njih ne zanima. U Iraku su bacili 30.000 tona iz tenkova. Oni mere svoju efikasnost, a ne posledice po naše zdravlje“, smatra profesor Milinović.

Što se tiče klimatskog ratovanja, gost Jutarnjeg programa zaključuje da se svakako moramo čuvati toga da ne postanemo žrtve teorija zavere, ali i da ne smemo postati nepažljivi.

„Otvoriti oči, nikome ništa ne verovati. Šta god je ko šta rekao, razmatramo, pa ćemo videti šta nauka kaže, ali ona nauka koja nije, kako kaže Elana, potkupljena“, kaže profesor Momčilo Milinović na kraju gostovanja u Jutarnjem programu.

Број коментара 22

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво