U bačenoj hrani stotine milijardi evra

Na deponijama širom planete svake godine završi čak trećina proizvedene hrane koja je upotrebljiva, jestiva i zdravstveno ispravna i bezbedna. Samo u Evropskoj uniji razvijene države bace osamdeset osam miliona tona hrane godišnje. Cena bačene hrane meri se stotinama milijardi evra, a mnogo veći problem su neracionalno trošenje prirodnih resursa i zagađenje životne sredine.

U rešavanje ovog globalnog problema uključio se i Svetski fond za prirodu, koji bi uskoro trebalo da pokrene projekat sprovođenja održivih rešenja u sektoru ugostiteljstva u Srbiji i Hrvatskoj. Cilj je smanjenje bacanja hrane u hotelima, za početak u Beogradu, Dubrovniku i Zagrebu.

„To je zapravo model koji ćemo ʼpreslikatiʼ od Svetskog fonda za prirodu iz SAD i on podrazumeva smanjenje bacanja hrane, uz održivo planiranje. Hoteli moraju da nauče kako da pametno isplaniraju nabavku hrane koja im je neophodna za pripremanje obroka, tako da na kraju otpad bude ‒ ʼnulaʼ. Zato se i program zove ʼzero food wasteʼ", kaže Milena Dragović, PR Svetskog fonda za prirodu u Srbiji.

Dodaje da su zabrinjavajući podaci o tome koliko prehrambena industrija zagađuje okolinu: „Čini se da često zanemarujemo činjenicu da je ona odgovorna za čak četvrtinu ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte na planeti“.

Održiva proizvodnja i pre svega svest o tome kako da racionalno koristimo resurse, neophodni su da bi se smanjili potrošnja i bacanje hrane koja, kada se nađe na deponijama, odnosno u prirodi, dovodi do ozbiljnog zagađenja životne sredine.

Posebno je važna činjenica da bi hrana koja se baci samo u Evropi, mogla da nahrani dvesta miliona gladnih u svetu.

Trećinu ukupne Zemljine površine čine poljoprivredna zemljišta koja služe za proizvodnju hrane, a čak 70 odsto ukupne potrošnje vode na svetu odlazi na njihovo navodnjavanje. To je ogroman sistem koji treba menjati iz korena – od same proizvodnje hrane na njivama, preko transporta i skladištenja, do rafova u marketima, ističe Milena. Zaključuje: „Imamo apsurdnu situaciju da se globalno baci više od milijardu tona hrane, a istovremeno osamsto miliona ljudi u svetu gladuje. Zato je vrlo važno da promenimo svoju svest i shvatimo da ne živimo u izobilju i da je bacanje hrane užasan luksuz".

Cilj Evropske komisije je da do 2030. godine smanji bacanje hrane za više od 50 odsto, jer odgovornim i racionalnim ponašanjem ne štedimo samo novac već i spasavamo našu planetu.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 23. септембар 2024.
21° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи