Sadnja oraha u Srbiji

Posle godina rada i zarađene penzije, mnogi se odluče da investiraju stečeno u prirodne resurse. Uglavnom se taj izbor svodi na staklenike, sadnju egzotičnog bilja, voća i povrća. Sigurno ste čuli da su mnogi odlučili da sade orahe, što se ispostavilo kao najisplativija investicija. Zašto?

Zato što Srbija ima odlične uslove za proizvodnju oraha i u prvih je petnaest proizvođača na svetu. Ipak, stručnjaci tvrde da je potrebno da se više domaćih proizvođača uključi u to, te da konačno prestanemo da uvozimo ovo voće, jer je više nego očigledno da imamo odlične predispozicije za uzgoj. Tako mnogi propuštaju šansu za vrlo unosan biznis, a ulaganje u prirodu nikada nije izneverilo čoveka.

Prema rečima stručnjaka, lešnici, badem i kesten su jednako zahvalni za, pre svega ulaganje, a potom uzgoj i materijalizaciju, tačnije privredu proizvedenog. U Srbiji je proizvodnja lešnika trenutno mala. Reč je o svega 1.000 hektara zasada leske, biljke koja rađa lešnik. To znači da uvozimo čak 90% potrebnih lešnika. Ovi prostori idealna su lokacija za sadnju, a tako i za ostvarivanje dobiti na tom polju.

Na teritoriji Srbije zasađena stabla oraha daju prosečan rod od 24.000 tona godišnje. To, kako kažu stručnjaci, nije ni polovina potreba u našoj zemlji, i iskorišćeno je svega 15% pogodnog tla.

„Često ljudi razmišljaju pred penziju ili nakon što shvate da im ne prija statičnost u trećoj dobi, o tome kako da nešto rade, ali da ostanu u fazi odmora i uživanja u stečenom.
Upravo se takvi odlučuju na sličan korak, pogotovo kada je u pitanju sadnja oraha", izjavio je diplomirani inženjer poljoprivrede Dušan Živkov, stručnjak jednog od najvećih rasadnika oraha na ovim prostorima. 

broj komentara 0 pošalji komentar