уторак, 30.04.2019, 09:20 -> 09:41
Извор: РТС
Аутор: Ивана Ковачевић
Etiopski krstovi
Etiopija se nalazi u severoistočnoj Africi, između Somalije, Crvenog mora, Kenije i Sudana. U starini se zvala Abisinija; naziv potiče od arabljanske reči „habeš“ – mešavina naroda. U osmom veku pre nove ere Grci daju naziv zemlji Etiopija, što u prevodu znači „zemlja ljudi izgorele kože“.
Biblijska priča o ljubavi cara Solomona i Makede, kraljice od Sabe iz kraljevske loze Etiopije, zatim Mojsijeve tablice za koje se veruje da se čuvaju u Aksumu i biblijsko kazivanje da su Etiopljani potomci Nojevog sina Hama - ukazuju na drevno poreklo te zemlje.U Etiopiji prema verskoj podeli žive hrišćani - monofiziti, muslimani, protestanti, rimokatolici, Jevreji i drugi.
Hrišćanstvo je uvedeno početkom 4. veka, kada je još u vreme Konstantina Velikog postalo državna vera. Kako je to bilo moguće? Prevashodno, trgovačkim i vojnim putevima iz Rimskog carstva.
Po predanju, u etiopskoj zemlji hrišćanstvo je bilo prisutno još od apostolskih vremena, a značajni prenosioci su bili jevanđelist Matej i apostol Vartolomej. Etiopija je od samog početka imala razvijen monaški život, verovatno pod uticajem Egipta i poznatih podvižnika, monaha kao što su bili Sv. Pahomije, Sv. Antonije, Sveta Tekla i drugi.
Krajem petog i početkom šestog veka hrišćanstvo u Etiopiji doživljava pun naboj, ali pod uticajem monofizita. Pažnju privlače bogomolje - najpoznatije u Aksumu i Lalibeli, zatim ikonografski neobično prikazane biblijske scene u hramovima, i iznad svega, etiopski krstovi.
Krstovi imaju veliku ulogu u religijskom životu, koriste se i kao talismani - bilo da su tetovirani na čelu, bilo da se nose kao privezak oko vrata. Sveštenici ih uvek drže u rukama, a vernici celivaju. Nalaze se na koricama manuskripta, na freskama, isklesani u kamenu i steni.
Uporedo s razvojem hrišćanstva razvijao se i kult poštovanja krstova. Razne forme etiopskih krstova potiču iz starih civilizacija i drugih hrišćanskih kultura, što ih čini jedinstvenim. Širok je dijapazon stilova krstolikih motiva - od egipatskog, grčkog, jerusalimskog, vizantijskog, preko lorenskog, papskog, do normandijskog i dr.
Uočljivi su motivi i forme preuzeti iz prirode. Krstovi su izrađeni od bronze, bakra, drveta, srebra i zlata. Na primer, krstovi od bronze rađeni su drevnom tehnikom cire perdue sa kalupom od voska koji se u završnoj fazi topi i nestaje, ali pored te tehnike svakako da se izrađuju i postupkom kovanja, rezbarenjem itd.
Postoje višenamenski, od procesijskih do ručnih. Određeni krstovi su tretirani kao ikone ukoliko su na gornjoj širokoj površini ugravirane slike svetitelja.
Još u petnaestom veku tadašnji etiopski car je izdao naredbu u kojoj je svaki Etiopljanin dužan da oko vrata nosi okačen krst. Od tada do danas, novorođenče dobija traku sa krstom oko vrata.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар