Evolucija vukova

U današnjem svetu vidimo rezultate dugotrajne evolucije koja kao da se završila. No iako izgleda kao da se više ništa ne pomera i ne napreduje, evolucija se stalno odvija. Genetičke i morfološke karakteristike se menjaju. Ali ne samo one. Menja se i ponašanje jer se svako živo biće prilagođava promenama u svom okruženju. Naučnici su promene u ponašanju vukova otkrili pre deset godina i na osnovu više znakova, smatraju da je njihova evolucija u punom jeku.

Vukovi su plašljive i nepoverljive životinje, osetljive na promene. Posmatranje vukova usred prirode je izuzetno težak zadatak. Obično žive u velikim ravnicama, na planinama ili u šumama. Zavijanje je način njihovog sporazumevanja na daljinu, između čopora.

Zašto vukovi jedu samo glave lososa

U septembru mnoge životinje uživaju u dolasku lososa. Među njima su, svakako, i vukovi. Sigurno je da parenje lososa izaziva promene u ishrani kanadskih vukova. Možda ih je upravo taj fenomen naterao da se okrenu morskom okruženju.

U telu lososa žive paraziti od kojih vukovi mogu da se razbole ‒ reč je o pantljičarama, koje u crevima sisara mogu da porastu i do dvadeset metara. One su smrtonosne za vukove a opasne za ljude. Zato autohtono stanovništvo kuva ribu kako bi uništilo larve parazita koje se u njoj nalaze. Bilo je potrebno mnogo godina kako bi vukovi naučili da su ovi paraziti štetni po njih. Dakle, vukovi ne evoluiraju samo zbog prilagođavanja vodenom okruženju i drugačijem izvoru hrane, već se prilagođavaju i potencijalnim opasnostima koje oni donose.

Morfološke razlike

Obala Britanske Kolumbije veoma je razuđena i mnogo se razlikuje od Stenovitih planina ili Arktika, koje vukovi i dalje nastanjuju. To nije baš prijatno okruženje za njih jer moraju stalno da plivaju između nasipa i ostrvaca u potrazi za hranom.

Vukovi mogu veoma dugo da plivaju, i to u ledenoj vodi, iako bi trebalo da, kao i svi kopneni sisari, umru od hipotermije posle svega nekoliko minuta. Da li su vukovi iz Britanske Kolumbije već počeli fizički da se menjaju?

Naučnici su promene u ponašanju vukova otkrili tek pre deset godina ali smatraju da ima još znakova koji ukazuju na to da je njihova evolucija u punom jeku. Kopnenim sisarima je bilo potrebno pedeset miliona godina da postanu vodeni sisari. Vukovi s obale su već počeli da se menjaju i da polako postaju morski sisari. Ova spora promena trajaće desetinama miliona godina. Ali da li je već sad moguće konstatovati neke morfološke promene kod njih?

Kanadske prašume su specifično okruženje u kom ima mnogo gustog rastinja. Na život tamošnjih vukova utiču i more i kopno. Klimatski uslovi su umereni, ali specifični. Tokom cele godine vlažnost je velika. Relativno je toplo, pa nema hladnih zima. Vukovi su sitnije građe jer nemaju potrebe da se raskrupnjaju kako bi što uspešnije lovili plen. Nisu ni debeli jer im ne trebaju masne naslage da ih štite od hladnoće. Zbog svega toga, oni su sitniji, izgledaju mnogo drugačije.
Može li se očekivati da daljom evolucijom vukovi postanu slični fokama?

Od grizlija do polarnog medveda, od vuka do...

To će se u jednom trenutku svakako desiti. Danas se već nešto slično dešava sa polarnim medvedima. Oni vode poreklo od grizlija a sad ih smatramo vodenim sisarima jer se u potpunosti hrane onim čega ima u moru. Najčešće ubijaju foke. Veoma su dobri plivači, a sve se to veoma razlikuje od ponašanja grizlija. Do takve promene je došlo relativno skoro, pre nekoliko desetina hiljada godina, a ne pre nekoliko miliona godina.

Iako su medvedi krupniji od vukova, vukovi su veći grabljivci od medveda, pa im se zato ovi sklanjaju s puta. Jedan medved i jedan vuk međusobno mogu da se ignorišu, ali ako se sretnu dva vuka i jedan medved, on će biti taj koji će se povući.

Paraziti nisu štetni za krupne sisare, ali su zato smrtonosni za vukove. Zato oni jedu samo riblje glave a tela puna parazita ne diraju. Na ovakvoj gozbi svaka životinja ima svoju ulogu, koja je neuobičajena za ovaj ekosistem.

Naučnici su ubeđeni da će vukovi iz Britanske Kolumbije postati budući preci nove životinjske vrste sisara čije će šape biti u obliku peraja, kakve već imaju foke i morževi.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво