Koliko poznajemo generaciju Zed?

Mladi jutjuber Baka Prase (alias Bogdan Ilić) koji ima preko milion pratilaca, nedavno je izazvao pravu pometnju u Novom Sadu.

Njegovi mladi obožavaoci jurnuli su u stampedu, neki su zadobili lakše povrede, ubrzo je stigla policija, a Baka Prase je napustio tržni centar u pratnji pripadnika interventne jedinice. Ovaj događaj otvara pitanje koliko uopšte poznajemo ili ne poznajemo generaciju Zed, njihova interesovanja i navike, kao i po čemu se oni razlikuju od pripadnika generacije Ipsilon, poznate kao milenijalci.

Milenijum generacija ili Net generacija obuhvata rođene između 1980. i 1996. godine. Milenijalci su pioniri digitalne ere, prvi su koristili tada revolucionarne, društvene mreže, svedoci su rođenja pametnih telefona, slanja sms poruka i internet pretrage.
Generaciju Zed (Gen Z) džen-zi, nazivaju i Post-milenijum generacijom, dženzerima (Gen Zers). Najstariji su rođeni 1997. i sada imaju 22 godine. Oni se gotovo i ne sećaju kako je izgledao svet pre mobilne tehnologije.

Milenijalci iz Srbije

Razlika između ove dve generacije najviše zanima marketinške stručnjake kako bi svoje proizvode prilagodili novim kupcima, ali sigurno je da će se sociolozi posebno baviti srpskim milenijalcima. Trenutno, upravo su milenijalci (39 -23 god) najbrojniji u napuštanju Srbije u potrazi „trbuhom za kruhom". Kao deca doživeli su ratove, ekonomske sankcije, političke promene, bombardovanje 1999. U vreme svetske ekonomske, zajedničke krize 2008, završavali su škole i kretali u potragu za poslom. Srpski milenijalci su zato posebni u odnosu na svetske.Oni su hrabri, skromni i odlučni. Mnogi od onih koji su napustili Srbiju i zaposlili se u inostranstvu, danas šalju novac roditeljima, porodici, prijateljima.
U finansijskom smislu, milenijalci žive teže od svojih roditelja. Svetska ekonomska kriza 2008, dočekala je ovu generaciju kada su završavali škole i kretali u potragu za poslom.

FOMO, bojazan da se nešto ne propusti

Generalno, milenijalci i post-milenijalci razlikuju se u mnogo čemu. Najpre, milenijalci su bili vezani za stoni računar svojih roditelja, a na internet se konektovali preko telefonske linije. Generacija Zed nosi računar u svom džepu i neprekidno je online. Oni sami priznaju svoju zavisnost od mobilnog telefona, u većoj meri nego milenijalci. Fomo
(Fear of missing out,) ili FOMO, sveprisutna bojazan da će nešto propustiti ako ostanu offline. Više od polovine ispitanih Zed generacije izjavilo je za Business Insider da im je dostupan Wi-Fi važniji od slobodnog toaleta. Restoran, hotel, kafić, bez mogućnosti konekcije, neće imati nikakvu šansu kod post-milenijalca.

Koncentracija

Socijalni psiholozi primetili su da mladi rođeni posle 1997, primaju informacije brzo i još brže gube interesovanje za njih. To su uočili i marketinški stručnjaci koji znaju da u eri emotikona i video snimaka od šest sekundi neće prodreti do ove omladine ako ne komuniciraju s pet reči i velikim fotografijama. Njihov opseg pažnje je samo 8 sekundi, dok je kod milenijalaca 12 sek. Generacija Zed je nestrpljiva, manje fokusirana, oni žive u visoko tehnološkom svetu neprekidnog update-ovanja, ažuriranja, zahvaljujući aplikacijama kao što su Instagram Snapčet (Snapchat). Oni su, međutim, bolji u obavljanju više zadataka u isto vreme. Kao hobotnice, istovremeno proveravaju društvene mreže, slušaju muziku i četuju. Oni se brže prebacuju sa igre na posao i obrnuto, bez obzira na sva ometanja u okruženju.

Odnos prema obrazovanju

Generacija Zed je, iako se pristalicama klasičnog obrazovanja to ne čini, obrazovana više nego što joj se priznaje. Oni efikasno pronalaze pomoć na internetu, savete, besplatne kurseve i zainteresovani su da saznaju različite, veoma složene stvari. Generacija milenijalaca veruje u klasično obrazovanje. O posebnosti naših milenijalaca govore i istraživanja izneta na panelu Digital day u Beogradu pre tri godine. Za njih su pravi heroji njihovi roditelji. Oni su podizali kredite za školovanje, stanovanje, kurseve. Danas, u svetu, studentski zajmovi zarobili su mnoge, koji čak i nisu uspeli da završe koledž.
Zato je odnos Zed generacije drugačiji. Oni ne misle da treba po svaku cenu da završe visoke škole. Brojni su primeri poslovnih uspeha mladih između 15-20 godina. Post-milenijalci najbolje uče posmatrajući svet i ljude oko sebe. Često prihvataju volontiranje da bi stekli iskustvo, upoznali ljude i gradili mrežu kontakata. 72% ispitanih tinejdžera želi sopstveni posao u svom, nezavinsom okruženju. Oni se ne plaše nezaposlenosti jer smatraju da se svakoga dana otvaraju nove on lajn mogućnosti.

Jutjub

Čak 63% pripadnika generacije Zed više veruje stvarnim ljudima nego slavnim ličnostima u reklamama. Otuda i stalno praćenje jutjub kanala, a činjenica je da su mnogi influenseri upravo post-milenijalci. Generalno, oni pokazuju manju zainteresovanost za robne marke od svojih prethodnika. Obično hvalisanje da su u stanju da priušte određeni brend nije toliko interesantno današnjim tinejdžerima koliko je pokazivanje svoje individualne ličnosti. Što se tiče kupovine, bitna im je brza dostava nego brend. Ne kupuju impulsivno. Za njih je kupovina društvena aktivnost, sa komentarima, ocenjivanjima, savetima onih koje poznaju i ne poznaju. Oni prepoznaju laž i izveštačenost. Imaju svest o potrebi čuvanja sopstvenih ličnih podataka.

Televizija

Pripadnici generacije Zed gledaju na televiziji uglavnom sportske prenose. Kao i milenijalci, informišu se preko društvenih mreža. Post-milenijalci, naročito devojčice, prate igrane serije dostupne na internetu, na svom telefonu ili lap-topu.

Vrednosti

Post-milenijalci su više povezani sa kulturama širom sveta nego što su bili milenijalci u svojim tinejdžerskim godinama. Bez žica i kablova, oni su i sami mobilniji od prethodnih generacija. Milenijalci su otvorili put ka svetu bez granica, post-milenijalci žive u tom svetu punim plućima. Generacija Zed poseduje svest o drugim ljudima, različitosti, očuvanju životne sredine, terorističkim napadima, prirodnim katastrofama i sve to prate u realnom vremenu na svojim ekranima. Jedna od tema koja ih zanima je socijalna jednakost u svetu. Nama, ostalima, preostaje samo da ih podržavamo, upoznamo bolje, volimo, razumemo i verujemo da će baš oni stvoriti bolji svet.

Priredila: Mirjana Bjelogrlić

 

Број коментара 5

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 20. април 2024.
4° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво