Jedna slika, priča o samoukom umetniku

Linearno tkanje, priče o velikim događajima iz života običnih ljudi, bogat kolorit, fluidnost pokreta uočavamo u delu jednog slikara „naive“ koji se u tom svetu umetnosti razlikovao od drugih jedinstvenim, autentičnim pristupom.

Milosav Jovanović (1935‒2014) rođen je u Opariću blizu Jagodine. Slikarstvom počinje da se bavi u dvadesetim godinama. Godine 1960. prvi put izlaže na grupnoj izložbi naivnih slikara pod nazivom „Samouki srpski seoski slikari" u Galeriji Doma JNA. Izlagao je na mnogim grupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Slikao je na papiru, lesonitu, platnu, koristeći tuš, ulje i druge tehnike.

Specifičan način stvaranja kojim se izdvaja od drugih naivnih slikara privukao je mnoge poznate ličnosti koje su s vremenom upotpunile svoje kolekcije njegovim slikama. Među njima su: bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džerald Ford, nekadašnji kancelar Nemačke Vili Brant, nekadašnja premijerka Indije Indira Gandi, poslednji iranski šah Reza Pahlavi, slavna glumica Sofija Loren i mnogi drugi. Milosav je značajan za naivnu umetnost Srbije zbog specifičnosti rada povezanog sa duhovnim nasleđem zavičaja, narodnim predanjima i mitologijom. Dobio je brojna priznanja za svoj rad, poput nagrade za životno delo 2003. godine.

Šta sve možemo da iščitamo na njegovoj slici Roda?

Uočavamo eksplozivnu energiju intuitivnog. U posmatračevom oku prikazi na platnu izgledaju veoma sugestivno. U prvom mahu, dekorativni milje podseća na crteže australijskih domorodaca Aboridžina, ali ne nosi njihovu simboliku.
U delu Milosava Jovanovića ne prevladava literarno već pikturalno, unosi sugestivno elemente koji postaju narativi ‒ iz njih se stvara priča kao na ovoj slici.

Prepuštajući se često nadrealnim konotacijama doživljenog, ovaj umetnik je ostao dosledan svom maniru do kraja života. On oblike dezintegriše, stilizuje, transformiše putem tačkica, zareza, zavijutaka, floralnih vinjeta i kružnica, što stvara utisak prijatnosti kod posmatrača bez obzira na temu i motive koje prikazuje.

Sa neobično snažnim emocijama, misli ovog umetnika ispisane su jezikom simbola. Komplementarnim bojama (zeleno-crveno, plavo-narandžasto) umetnik asocira priču o rođenju, ljubavi majke prema detetu i pojmu „vreme" koje u njegovim delima ima mitski karakter.

 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво