U Torontu održan 18. Festival srpskog filma

U četiri festivalska dana, od 22. do 25 . novembra, publika u Torontu videla je kultne filmove srpske i jugoslovenske kinematografije ‒ ostvarenja Slobodana Šijana „Ko to tamo peva“ i Lordana Zafranovića „Okupacija u 26. slika“. Dokumentarnim filmovima obeleženo je sto godina od završetka Prvog svetskog rata.

Slobodan Šijan, Lordan Zafranović i Jasmina Vujnović Milošević bili su gosti 18. Festivala srpskog filma u Torontu, koji se ove godine odvijao pod radnim naslovom „Film i rat". Oni su se publici predstavili na samom otvaranju, posle svake projekcije, kao i na specijalnoj tribini posvećenoj ratnom filmu i dokumentarnim ostvarenjima o Prvom svetskom ratu.

„To je naš pokušaj da u vreme kad srpski film nije na nekom visokom nivou održimo ovaj festival i da publiku animiramo nečim što nije samo zabava", rekao je na otvaranju Nenad Stanković, direktor Festivala srpskog filma.

Stanković je podsetio da će na Festivalu biti prikazani i filmovi Ognjena Gavonića „Teret" i Borisa Mitića „U slavu ničega", sa Igijem Popom u ulozi naratora. Publiku je na otvaranju pozdravio i generalni konzul Srbije u Torontu Vasilije Petković, rekavši:
„Odličan posao obavljaju i Festival i direktor Nenad Stanković a ja im želim da istraju najmanje još ovoliko, dakle, po ljudskim merilima još jedno punoletstvo, jer oni ovde ne predstavljaju samo srpsku kinematografiju već i srpsku istoriju i kulturu". 

Festival je otvoren omažom nedavno preminuloj heroini domaćeg filma, Mileni Dravić a prikazani su filmovi „Moj tata na određeno vreme" i diplomski film Tanje Živković „Marijina epizoda". Živkovićeva je na otvaranju govorila o saradnji sa slavnom glumicom:
„Drago mi je što sam je poznavala u ovih poslednjih pet godina. Znam da ovaj mali film ne znači ništa za njenu ogromnu biografiju ali mi je drago što smo se poznavale i što sam imala priliku da učim od nje".

Čudo na platnu 

Tradicionalna filmska žurka održana je i ove godine posle projekcije digitalizovane kopije filma „Ko to tamo peva" i dokumentarnog filma Jasmine Vujnović Milošević „Sećanja sa Krfa".

Posle prikazivanja „Okupacije u 26 slika", Lordan Zafranović je, odgovarajući na pitanja publike, rekao da se dobar, čak veliki film prepoznaje po tome što čovek kupi kartu, očekuje čudo na platnu i izađe sa preporukom i osećanjem da je dobio više no što je platio.

Podsetio je i na to da su Karl Malden i Den Tana imali osećaj da „Okupacija" može dobiti Oskara za najbolji strani film pod jednim uslovom:
„Zvali su Jadran film i rekli da imamo velike šanse da dobijemo Oskara, ali pod uslovom da se scena masakra iz autobusa skrati sa sedam na tri minuta zbog ženskog dela Akademije koji će, zbog užasa, izaći i ne pogledavši film do kraja."

On je to odbio i film je nastavio svoj put po bioskopskim dvoranama, dok je autobus produžio filmsku karijeru stigavši i do Slobodana Šijana i „Ko to tamo peva".
„Taj autobus je u moj film došao iz filma Živojina Pavlovića Doviđenja u sledećem ratu, gde je bio ofarban u vojnu, SMB boju. Bio sam nesrećan zbog boje ali je scenograf to sredio brzo, njegov asistent je nabacivao blato tako da je izdržao do kraja mog filma", rekao je Slobodan Šijan.

Mnogi u Torontu su prvi put videli „Plavu grobnicu" čiji je autor Jasmina Vujnović Milošević, novinarka RTS-a. Balans između istorijskih činjenica i emotivne poruke o sudbini pesnika Milutina Bojića ganuo je gledalište.

„Svi mi koji smo bili uključeni u rad na Plavoj grobnici zajedno smo doprineli da film dobije tu komponentu i priču iznese na emotivniji način no što bi to bilo moguće samo sa biografskim i istorijskim podacima", istakla je autorka. Veče pre kraja Festivala održana je tribina „Film i rat" na kojoj su Šijan i Zafranović ozbiljno i strpljivo odgovarali na pitanja moderatora i publike.

Ukratko, Lordan Zafranović je kazao da njegova fascinacija ratom, ljudskim sudbinama i zverstvima traje dugo i da joj je pokretač strah da se užas može ponoviti. Šijan pak za sebe kaže da je reditelj komedija i da je uveren u to da iza 99 procenata ratnih, čak i antiratnih filmova, stoji ideologija finansijera i da mu zato taj žanr nikada nije bio mio.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 07. мај 2024.
22° C

Коментари

Re: Poreklo
Чије гене носе народи у региону
Imam novcic od 1 centa dole je vrednost ponudjena 6000 dinara
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
Imam mali novcic 1 cent
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
Косовски вез
Нематеријална културна баштина Србије – косовски вез
Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара