Petao u afričkoj tradiciji

U mnogim kulturama petao simboliše široku lepezu pojava sa kojima se čovek suočava tokom svog života.

U hrišćanskom svetu petao je simbol budnosti i predstavlja Hrista koji razgoni zlo i tamu. Hebrejska mitologija petla povezuje sa plodnošću. U keltskoj mitologiji to je solarna ptica, dok je u skandinavskoj ptica „donjeg sveta". U budističkoj tradiciji simboliše gordost i telesnu strast.

U Afričkom muzeju u Beogradu, među mnogobrojnim maskama afričkih naroda iz kolekcije Vede i dr Zdravka Pečara, nalazi se figura petla od bronze ‒ prikazanog realistično u prirodnoj veličini. Figura pripada narodu Benina.

Uopšteno govoreći, motiv ptice u sistemima afričkih zajednica (naroda Senufo, naroda Malija, Gvineje i dr.) ima važnu ulogu, ali tumačenje tog koncepta nije jednostavno, pogotovu kada se uzme u obzir da su se ideje prenosile u usmenom obliku kroz predanja.

Širom Afrike petao je imao ulogu žrtvene životinje u magijskim i religijskim obredima. Pošto kukurikanjem najavljuje smenu noći i dana, predstavlja ritam dnevnog kretanja Sunca, obnavljanje života i postojanja sveta, ali je i posrednik u „donjem svetu".

Petao je veoma značajan motiv u umetnosti Beninskog kraljevstva u Nigeriji. U Beninu su se umetnička dela u bronzi, koja je postojan materijal, pravila ekskluzivno za upotrebu na kraljevskom dvoru i za oltare pojedinih kultova. Mada, pored kultnih predmeta, od bronze su se pravili komadi koji su imali i dekorativnu namenu.

Motivi koje umetnik koristi u pravljenju predmeta izražavaju ne samo lična uverenja već i ideje, osećanja čitave zajednice. Stoga su ovakvi primeri dragoceni za razotkrivanje vrednosti raznih kultura i nalaženje sličnosti sa sopstvenom.

 

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 20. април 2024.
4° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво