Cena zlata

Već decenijama rudari koji traže zlato pljačkaju Madre de Dios, bogatu amazonsku prašumu u Peruu. Nova studija kaže da ilegalno rudarenje cveta uprkos naporima lokalnih vlasti da ga obuzdaju – cena je masovno uništavanje ekosistema.

Godine 2012, vlada Perua je donela mnoštvo propisa kako bi zaštitila rezervat Madre de Dios, koji se smatra jezgrom biodiverziteta zemlje. Vlasti su vršile prepade, rasturale tajne kampove, kontrolisale dotok goriva i potrepština. Uprkos strogom kažnjavanju, područje na kome su rudari povećalo se za 40% (za nekih 700 kilometara kvadratnih) u samo četiri godine. Prema najnovijim analizama, ova praksa se proširila na najmanje jedan nacionalni šumski rezervat, zaštićeno područje gde je rudarenje zabranjeno.

Odvajanje zlata iz rude može da kontaminira okolinu. Pri ilegalnom rudarenju obično se koriste štetne hemikalije koje mogu da prodru u tlo ili usled visokih temperatura ispare u atmosferu. Posledice nezakonitog rudarenja osećaju se mnogo dalje od područja gde se vrši proces ekstrakcije. Rudari kasape desetine kvadratnih kilometara šume teškim mašinama, što ostavlja ožiljke na pejzažu.

„Možete videti ove bagere kako rovare po rečnom nanosu", kaže Raul Tupajači, peruanski biolog na Karnegijevom odseku za nauku i jedan od koautora ove studije. Iako su se nadali da će vladine akcije umanjiti uništavanje šuma, podaci pokazuju da inicijativa nije imala mnogo uticaja.

Studija koja je analizirala satelitske snimke između 1999. i 2016. godine (objavljena u avgustovskom broju časopisa Environmental Research Letters) ustanovila je da su šume manje uništavane na početku vladine akcije 2012. godine. Ali 2013. g. situacija se znatno pogoršala. Počeli su da se pojavljuju novi rudnici koji su 'prodrli' u zaštićena područja kao što je Nacionalni rezervat Tambopata - dom domorodačkih naroda Kečua i Ajmara, i zaštićenih životinja kao što su papagaji are živih boja, džinovske vidre i jaguari. Do 2016, rudari su uništili pet kvadratnih kilometra unutar rezervata.

Vilijam Laktajo, geograf u Ministarstvu za zaštitu životne sredine Perua, koji nije učestvovao u pravljenju ove studije, kaže da je studija došla u pravo vreme. Ako se ovakav trend rudarenja nastavi, „velike površine će biti nepovratno uništene u bliskoj budućnosti", kaže Laktajo.

Priredio: Bojan Glavonić 

 

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво