Arhivska građa kao inspiracija

Poznato je da su veliki svetski pisci obilato koristili arhivsku građu da bi što vernije prikazali društvene prilike jednog vremena. U pomalo zaboravljenom Fondu 100 Arhiva Jugoslavije u belešci o razgovoru sa Vojislavom M. Jovanovićem, koji je obavio istraživač tajanstvenog instituta, nalazi se nekoliko rečenica koje su pravi izazov za ličnosti kojima je istraživanje nepoznatih činjenica životno opredeljenje.

Izdvojićemo dva primera. Jedan je Božin Simić, čovek koji je imao takvu biografiju da je teško poverovati da se to sve događalo jednom čoveku, a jeste. U mnogim tekstovima se ponavljaju čak i neke stvari koje su neprecizne, ili izmišljene, kao ona da je Božin bio član masonske lože „Pobratim", a on je bio član lože „Ujedinjenje". O tome se znatiželjni mogu uveriti u knjizi Zorana D. Nenezića ‒ „Masoni 1717‒2010" (Beograd, 2010).

To je veoma bitna razlika jer je „Pobratim" bio pod zaštitom Velike lože Ugarske, a „Ujedinjenje" u sastavu Velikog orijenta Francuske. Međutim, ta nepreciznost se iz nekih razloga širi internetom i štampom. Takođe se ističe da je bio sovjetski „agent" i Titov diplomata.

Međutim, Vojislav Jovanović Marambo, koji je studirao u Londonu i za vreme Prvog svetskog rata bio šef srpskog pres-biroa u glavnom gradu Britanije, tvrdio je u razgovoru koji je vođen 15. juna 1951. nešto što se može smatrati kao suprotnost:
„Da li imate veze sa Božinom Simićem, to vam je čovek IS, ali on može imati interesantnih podataka, takav je on bio i pre rata pa i kasnije, postavlja se pitanje od čega je on uvek tako luksuzno živio i od čega i danas dobro živi. Čuo sam da je držao neka predavanja na Kolarčevom univerzitetu."

Ovo oni koji pišu o Simiću ne pominju iz nekih razloga. Božin je bio saradnik misterioznog instituta. Neverovatno da o njemu niko nije napisao ni monografiju, ni roman, a da ne govorimo o „ekranizaciji". Izgleda da njegov lik prevazilazi ovdašnje stvaralačke mogućnosti.

Dobro je naglasiti (to je drugi primer) da u istom dokumentu Jovanović pominje Mitu Oliveru, veoma zanimljivu ličnost koja je skoro zaboravljena i kontroverzna:

„A Mita ʼOliveraʼ to je stari lisac, ulizica, da vam je samo videti njegova pisma koja je pisao kralju Aleksandru, ja sam ih čitao u Arhivi, to je bljutavo. No dobro se njega može iskoristi samo njegove stvari treba uzimati sa rezervom. Grandomanija, dobro ste rekli, ima je i kod njega i kod Simića."

Na internetu se takođe može pronaći da je Mita Olivera napisao dostavu na 50 strana na osnovu koje je podignuta optužnica protiv Dragića Joksimovića, advokata Draže Mihailovića na suđenju 1946. Na osnovu „Oliverine" dostave i optužnice, Joksimović je uhapšen, osuđen i umro je na robiji. Mita Olivera, Mita Dimitrijević, takođe je bio saradnik tajanstvenog instituta, koji je zaboravljen, kao i ličnosti čije je izjave i sećanja prikupljao... A to je sve živo u nekim starim papirima, bilo bi dobro da ugledaju svetlost dana.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
13° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи