Krađa intelektualne svojine i film o Beogradu iz 1904.

O mnogim temama su govorili Vojislav Jovanović Marambo i saradnik tajanstvenog Instituta. Razgovor je obavljen 15. juna 1951. od 17 do 21 čas. U belešci koja se čuva u Fondu 100 Arhiva Jugoslavije istoričar Instituta je zabeležio o sagovorniku:

„Stalno govori, ne može čovek doći do reči od njega, a kod toga još i viče. Teško ga je prekinuti, ne da se prekinuti. Interesantno je kako skreće s predmeta na predmet, tako nekako neopazice pređe najedanput na sasvim desetu stvar, pa se posle dulje vremena opet vraća na staro."

Mnogo je znao pa je mnogo želeo i da kaže. Sa takvim ljudima je trebalo imati strpljenja baš zbog njihovog ogromnog znanja. Jedan od predmeta bio je krađa intelektualne svojine o kojoj je Marambo govorio a istoričar zabeležio:

„A što se tek krade. Opšta je pojava u našem naučnom i književnom životu da se radi samo na parče, ponegde neki člančić u novinama ili časopisu, angažiraju se ljudi na sve strane da zarade koji dinar, a ništa ozbiljno se i solidno ne priprema. (...) Tako je Panić Surep meni ukrao pripovetke i štampao ih. A to još nije ništa. Jedan je mladi nazovi naučnik štampao jednu raspravu, pa se posle utvrdilo da je to rad Ćorovića i da je već štampan. A on je valjda negde u kakvoj arhivi ili zaplenjenim stvarima našao stari rukopis, pa mislio da to još nije izašlo na javu."

Posebno je zanimljiva priča o čuvenom filmu o Beogradu iz 1904. godine, što bi i danas valjalo istražiti. Naravno, ako to sada nekoga interesuje. Našoj široj javnosti nije poznato da je Vojislav Jovanović Marambo posedovao dve kopije tog filma:

„A meni su i film ukrali, film o Beogradu 1904. Ja sam tu traku našao još pre rata u Engleskoj, prekopirao dve kopije, koje su mi za vreme rata bile ukradene. Pa kad sam došao u Kinoteku ponuditi svoj film, a ja nalazim tamo već otkupljenu onu jednu moju ukradenu kopiju, za koju su platili 40.000 - dinara."

Zatim je Marambo ponovo pokrenuo pitanje arhiva Ministarstva inostranih poslova i naveo primer kako su zvanična dokumenta prelazila u privatno vlasništvo ili u druge institucije, pa i federalne jedinice.

„Arhive se svagde nalaze. Eto u Jugoslovenskoj akademiji ima dokumenata koje je prodala žena pokojnog Trumbića, a on je to bio u svoje vreme izneo iz MIP-a. Mi se obraćali Jugoslovenskoj akademiji, a oni odmah oštro reagiraju. Sve nekako ide kao da Srbi vuku sve u Beograd. A ovo nije više srpsko ministarstvo, ovo su sada savezne ustanove i neće niko da uzima ništa za sebe. A oni odmah da se srbuje."

To je bilo vreme monolitnog bratstva-jedinstva ali je bilo primera kada su nacionalna pitanja bila važnija. Napominjemo, beleška iz koje navodimo citate sastavljena je 16. 6. 1951.

„A Crnogorci kako se oni sada dižu (navodi imena nekih Crnogoraca). Oni su dolazili kod mene da im dam dokumenta iz kojih se vidi neiskreno postupanje Srbije prema Crnoj Gori u svoje vreme. A što je tek sa onim njihovim arhivom u Cetinju. Pronašli neki kraljevski presto iz doba Nemanjića, pa onda neku zlatnu mirtu, jeste li videli to u ʼBorbiʼ, kako se mogu takve stvari donositi. Odmah i laik vidi da je to prestolje iz 18. stoljeća. A znate li onu priču o Nemanjinoj kruni, još iz Stare Srbije. Doneli neki Nemanjinu krunu u Beograd pa digli galamu. No Srpsko-naučno društvo izabralo komisiju, jednog botaničara i jednog hemičara (Pančića i Lozanića), pa ljudi pogledali formu biljaka na krunu i izvršili hemijsku analizu i utvrdili da su to stvari iz 19. stoljeća."

Nauka i paranauka. Vreme prolazi i leči mnoge rane, ali neke teme periodično se vraćaju, kao sto se Marambo vraćao i „skakao" sa predmeta na predmet. Mudri bi preporučili da uvek valja izvući neku pouku.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
20° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво