Platon, a ne prozak

Često nas praznici u kojima treba da uživamo odvedu na „drugu stranu osećanjaˮ. Tamo gde se javljaju usamljenost, zapitanost nad smislom života i svođenje bilansa ‒ koliko smo toga u životu uradili i šta smo postigli.

Najbolji način da prevaziđemo te probleme jesu smisleni razgovori, koji će nam pokazati da li smo sami u takvom razmišljanju ili je sasvim normalno da imamo takve osećaje i uverenja.

Takvi razgovori vode se u filokafeima, kojih u Srbiji ima u nekoliko većih gradova. Cilj je da se preko filozofije otvorimo, vratimo sebi i pronađemo smisao življenja.

Filoterapeut Aleksandra Aleksić za emisiju „Filozofija i filoterapija" kaže da je praksa održavanja filokafea započela u Francuskoj 1991. godine, kada je francuski filozof Mark Ote došao na ideju da okuplja svoje poznanike kako bi diskutovali o nekoj filozofskoj temi.

Aleksandra Aleksić ističe: „Njegova namera bila je da omogući širokom krugu ljudi da učestvuju u filozofskoj diskusiji, a nekako je do tada bilo uobičajeno da se filozofija povezuje sa uskim krugom visokoobrazovanih ljudi. Vremenom se ideja filokafea sve više širila, i nakon pet godina rada, u Francuskoj je postojalo čak 100 filokafea."

Filozofski kafe postaje jedna od glavnih formi filozofske terapeutske prakse. Taj oblik prakse i kod nas postaje sve popularniji. Brojne su teme o kojima se u filokafeima razgovara, i to su upravo one teme koje nude pomoć u rešavanju čovekovih egzistencijalnih problema.

Najuticajnija u svetu je Američka asocijacija filozofskih praktičara, čiji je osnivač filozof Lu Marinof, pisac čuvenog dela „Platon, a ne prozak".

Filozof prof. dr Aleksandar Fatić je savetnik i predsednik te asocijacije u našoj zemlji. U emisiji „Filozofija i filoterapija" on ističe da je filozofija oduvek bila praktična veština i da je nastala kao dijaloška forma, kao veština rešavanja dilema. Upotrebljavala je napredne metode, logičke analize, analize značenja, fenomenologiju...
Ali vremenom, zajedno sa svim ostalim naučnim disciplinama, filozofija je takođe postala nauka, a kao takva, odvojila se od običnog života i svakodnevne stvarnosti. „Lu Marinofova knjiga Platon, a ne prozak poziva na povratak filozofije njenoj praktičnoj nameni, a to je upravo ta dijaloška namena, rešavanje problema kroz dijalog. Upravo na tom tragu upotrebe filozofije nastala je i psihologija", objašnjava prof. dr Fatić.

Ukoliko se jave nedoumice, problemi, pitanja, ali i želja za odgovorom, tu su Udruženje filozofskih praktičara i filokafei, koji nam pored osećaja pripadnosti i zajednice pružaju i spoznaju onoga što želimo da spoznamo.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 10. мај 2025.
10° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом