Slatka strana sira

Od Prvih olimpijskih igara do svetskog brenda, kiselkastoslatki čizkejk prešao je dug put. Sastoji se od više slojeva. Ima prepoznatljiv ukus, a sadrži sveži kremasti sir i preliv napravljen najčešće od želatiniranog voća. Može se praviti na dva načina: prema prvom, u rerni se peku i podloga od mrvljenih kolačića i fil sa sirom; a prema drugom, na podlogu od izmrvljenog keksa ili patišpanja stavlja se veliki sloj fila od sira, pavlake i šećera, a zatim dodaje preliv sa voćnom aromom (mogu biti razne vrsta voća).

Čizkejk je samo jedan od načina da se konzumira svež sir, a svakako je najprimamljiviji u vreme praznika. Ali upravo zbog sklonosti da tokom praznika jedemo neumereno sve namirnice i kombinujemo ih nesmotreno, dobro je znati nešto više i o siru, čestom dodatku na trpezama.

Dr Natalija Tatić, profesorka fizikalne medicine, ističe da sir ima veliku nutritivnu vrednost: „Izvor je visokokvalitetnih proteina, vitamina i nekoliko vrsta minerala. Posebno je dobar kao izvor kalcijuma, selenaˮ. Ona dodaje da je posebno važan za one koji ne podnose laktozu u mleku, jer na taj način unose potrebne količine kalcijuma. Potencijalna je zaštita od srčanih bolesti i hipertenzije, doprinosi zdravlju zuba i sprečavanju karijesa, a kao bogat izvor kalcijuma održava dobro zdravlje kostiju.

Dnevno treba uneti do sto grama sira, zato što u toj količini ima 400‒403 kilokalorije (znamo da odrasle osobe treba da prosečno unesu do 2.000 kilokalorija dnevno). Poželjno je da deca i mladi u razvoju takođe jedu do 100 grama, ali da to uglavnom bude mladi kravlji sir, koji ima nešto manje masnoće u odnosu na ovčiji i kozji sir.

Pored pavlake, kajmaka, putera, sir je među mlečnim namirnicama najzastupljeniji na našoj trpezi. Međutim, mleko (od koga se pravi) sadrži dosta laktoze, a osobe koje su intolerantne na laktozu treba da izbegavaju mleko i mlečne proizvode. Međutim, ne bi valjalo da ih u potpunosti izbace iz ishrane, savetuje dr Natalija Tatić: „Njihova ishrana treba da bude bazirana na mleku bez laktoze, a svi ostali mlečni proizvodi, uključujući i sir, treba da se svedu na minimum (od 20 do 30 grama dnevno), jer će samim tim biti smanjena ekspresija alergije na laktozu."

Podela sira je predstavljena prema poreklu ‒ da li je napravljen od kozjeg, kravljeg ili ovčijeg mleka, ili je pak biljnog porekla (tofu od soje). Neznatne su razlike između kozjeg, kravljeg i ovčijeg sira i uglavnom se ogledaju u količini masti.

„U 100 grama kravljeg sira ima 33 g masti, u kozjem 35-36 g masti, a u ovčijem malo više. Dakle, dominiraju masti. Moraju biti zastupljeni ravnomerno u našoj ishrani, jer sadrže i belančevine, ugljene hidrate i esencijalne amino-kiselineˮ, navodi naša sagovornica. Sir se klasifikuje i prema količini vode, pa imamo mladi sir, tvrdi, polutvrdi sir i kačkavalj, tj. potpuno dehidrirani sir. Kačkavalj predstavlja konglomerat masti, belančevina i mineralnih materija ‒ obiluje mastima i belančevinama, koje su potrebne svakom organizmu. Doktorka Tatić naglašava da u konzumiranju kačkavalja ne smeju preterivati osobe koje boluju od povišenog krvnog pritiska, zato što velika količina masti, natrijuma i hlora može štetno uticati na taj zdravstveni problem. Preporučuje se da unose do 20-30 g kačkavalja dnevno. Osobe koje imaju povišen holesterol i trigliceride takođe moraju biti obazrive i konzumirati ga prvenstveno u prepodnevnim satima, a ne uveče, zbog vezivanja vode i povećanja krvnog pritiska.

Eliksir od svežeg sira

Surutka predstavlja „nusproizvod" u proizvodnji sira. Prilikom presovanja sirnog gruša cedi se tečnost koja je veoma lekovita i ima visoku energetsku vrednost. Preporučuje se trudnicama, starijim osobama, sportistima, naročito atletičarima, kao i osobama koje vode aktivan život.
„Surutka predstavlja vodeni rastvor koji se izdvaja prilikom koagulacije belančevina, kazeina i sira, jer na taj način dobijamo sir koagulacijomˮ, objašnjava dr Natalija Tatić. Predstavlja sjajan dijetalni proizvod ‒ vodeni rastvor vitamina i minerala, uz mali deo belančevina. Belančevine mleka predstavljaju esencijalne amino-kiseline, koje se moraju unositi prvenstveno hranom animalnog porekla. Sama surutka se koristi kao napitak, a od nje se mogu praviti i razne vrste peciva (tada je odlična zamena za vodu).

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 05. мај 2024.
14° C

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се