„Da li znaš ko je Dijana Budisavljević?ˮ

Predstava rađena po motivima dnevnika Dijane Budisavljević ‒ Austrijanke koja je četrdesetih godina izbavila hiljade dece iz koncentracionih logora ‒ biće prikazana večeras u 20 sati na sceni „Kultˮ UK „Vuk Stefanović Karadžićˮ. Posle predstave posetioce očekuje i tribina interesantnog naziva ‒ „Da li znaš ko je Dijana Budisavljević?ˮ

Koliko je značajan, a koliko javnosti poznat humanitarni rad Dijane Budisavljević? Da li dovoljno govorimo o njenom delu, kako je došlo do toga da ona bude zaboravljena? U želji da pokrene razmišljanje i diskusiju o tim pitanjima, autorski tim predstave „Pu spas za sve nasˮ prirediće večeras tribinu „Da li znaš ko je Dijana Budisavljević?ˮ. Razgovor će voditi novinar Vuk Mijatović a učesnici su: Predrag Marković (istoričar), Jelena Puzić (autorka projekta i glumica) i Nina Džuver (dramaturg i autorka teksta). 

Tim povodom, Jelena i Nina su govorile za Internet portal RTS-a o tome šta ih je motivisalo da pokrenu projekat, na koji način su koristile istorijske izvore i muziku u kreativnom radu i kako tumače činjenicu da se o Dijaninom radu donedavno nije mnogo govorilo na ovim prostorima.

Kartoteka kao simbol

Dijana Budisavljević (1891‒1978), Austrijanka udata za srpskog hirurga Julija Budisavljevića, pomagala je ženama i deci u koncentracionim logorima na teritoriji NDH. Njena zalaganja su spontano prerasla u veliku akciju spasavanja dece iz koncentracionih logora. Želeći da sačuva identitet te dece, vodila je kartoteku precizno beležeći podatke o njima. Procenjuje se da je uspela da spase između 8000 i 10000 dece. Po završetku rata, Odeljenje za zaštitu naroda (OZNA) oduzelo je kartoteku i prekinulo dalji rad Budisavljevićeve.

Muzika kao komentar

Monodrama „Pu spas za sve nasˮ obuhvata nekoliko ratnih godina i odvija se u dva toka ‒ kroz Dijanine dijaloge sa mužem i sa službom OZNA. Dinamika se gradi na smeni muzičkih i monoloških deonica. Ključne momente podvlače pesme kompozitora Matije Anđelkovića, uz  pratnju pijanistkinje Sonje Lukić. Jelena Puzić, koja tumači lik Dijane u predstavi, ističe da muzika zaokružuje čitavu priču i kreće se ‒ od optimizma, kroz tenziju, tugu, očaj, bes, do ponovnog vraćanja optimizmu. Kostim i scenografija su, kako kaže, svedeni na minimum da bi pred veličinom te ličnosti bili ogoljeni i autori monodrame i publika.

Istorijski izvori o Dijaninom životu su, nažalost, veoma šturi, pa su kao polaznu tačku u rekonstrukciji događaja koristili njen dnevnik. „Tu su podaci taksativno navođeni i retko možete da naiđete na neku njenu ličnu opasku ili primedbu, što na prvi pogled deluje kao problem, ali i takav način vođenja dnevnika govori nešto o Dijaninoj ličnosti, zar ne?ˮ, ukazuje Nina Džuver, autorka teksta.

Situacija u kojoj Dijana čeka da OZNA zakuca na vrata i preuzme njenu kartoteku, predstavlja dobar dramaturški okvir da se u njoj pokrenu sećanja na početak Akcije i prvi odlazak u logor. Sve to je, naglašava Nina, ukorenjeno u istorijskim činjenicama. Pesme koje prekidaju glavni tok radnje predstavljaju komentar inspirisan strahotama logora, ali iz vizure svih onih nedužnih žrtava, kako Dijane tako i svake majke, oca, deteta...

Tribina protiv nepravde i zaborava

Jelena kaže da je za Dijanu prvi put čula u televizijskoj emisiji posvećenoj Jasenovcu i logorima u NDH: „Bila sam besna što je njen značaj ostao skriven i osetila potrebu da nešto uradim povodom togaˮ.
Nina smatra da predstavu i tribinu treba da poseti svako ko je spreman da uvidi nepravdu i da se bori protiv nje: „Nezavisno od toga koliko ko zna o Dijani Budisavljević i njenoj akciji, kroz razgovor sa publikom želimo da produbimo tu temu, da pričamo o Dijani, ali i o tome zašto je na nama odgovornost da se strahote i zaborav nikada više ne ponove."
U vremenu u kom smo svedoci velike društvene zatvorenosti i okrenutosti ličnoj dobiti, zaključuje autorka, Dijana Budisavljević i njena akcija deluju nestvarno.

 

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
21° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво