Biste antičkih boginja na deponiji

Ostaci najmanje četiri keramičke ženske glave nađeni su u antičkom gradu Porfireonu, u današnjem Libanu.

Arheolozi iz Poljskog centra za mediteransku arheologiju otkrili su desetak fragmenata keramičkih glava na lokalitetu koji je, kako smatraju, u antička vremena mogao biti deponija otpada. Starost tih ostataka se procenjuje na oko 2.400 godina. Na istom nalazištu su pronašli i komade grnčarije, spaljene životinjske kosti i ostatke grožđa, maslina i leblebija.

Spajanjem tih komada keramike dobili su najmanje četiri pojedinačne glave. Najočuvanija keramička glava visoka je oko 24 centimetra i široka oko 15 centimetara. Ukrašena je crvenom bojom i ukrasom za glavu koji je bio karakterističan za grčke žene. Druga keramička glava je sličnih dimenzija, dok su od preostale dve sačuvani samo sitniji fragmenti.

Mogući otisci prstiju umetnika

Jedan od arheologa, Marijuš Gvjazda izjavio je da su tri male rupe pri vrhu najbolje očuvane glave verovatno služile da bi se ona okačila na zid. Izneo je pretpostavku da otisci prstiju primetni na površini keramike pripadaju umetniku koji ih je izradio jer su mogli da ostanu utisnuti u glini samo pre pečenja. Četiri glave su verovatno odbačene kada su zidovi na kojima su visile preuređeni ili rekonstruisani.

Gvjazda smatra da glave verovatno nisu predstavljale prave ljude. „Verujem da su ovo prikazi božanstava‘‘, napomenuo je. Međutim, pošto na glavama nema natpisa ili atributa određenih božanstava, to je nemoguće dokazati.

Mešavina antičkih kultura

Četiri ženske keramičke glave nose mešavinu grčkih i feničanskih crta, kao i elemente egipatskog porekla. Na primer, jedna od figurina ima na grudima prikaz amajlije „Vađetˮ ‒ poznate i kao „Udžat oko" ili „Horusovo oko". Takve amajlije su izvorno koristili drevni Egipćani jer su verovali da će štititi od zla one koji ih nose. Kasnije su druge kulture pozajmile amajliju i njen simbol oka, umećući je u svoje umetničke prikaze i religiozna verovanja.

Iako arheolozi ne mogu tačno da utvrde mesto gde su četiri glave napravljene, Ursula Vićenćak, stručnjak za keramiku poljskog tima, smatra da je glina od koje su izvajane iz okoline Tira, antičkog grada koji se takođe nalazi u današnjem Libanu.

Kada je reč o periodu njihovog nastanka, arheolozi Poljskog centra za mediteransku arheologiju veruju da su te četiri keramičke ženske glave verovatno izrađene u vreme kada je Persijsko carstvo kontrolisalo prostranu teritoriju na Bliskom istoku, uključujući antički grad Porfireon, kao i područje oko Tira.

 

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 27. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво