петак, 10.02.2017, 00:32 -> 15:01
Извор: University of British Columbia
Kako boje menjaju naš svet
Sve nijanse boja imaju psihološki uticaj na naš mozak, bilo da se radi o zelenoj boji koja nas povezuje sa prirodom, bilo o žutoj koja pobuđuje toplinu i radost. Ipak, od svih boja možemo posebno izdvojiti dve: plava i crvena boja snažno utiču na donošenje odluka i ponašanje.
Plavo nebo ukazuje na lep, opuštajući dan. Čisto mirno plavo more znači smirenost i spokoj. U stvari, sve što je plavo simbolizuje poverenje, odanost, mudrost, samopouzdanje, inteligenciju, veru, istinu i raj. Ali plava boja je mnogo više od toga.
Plava boja
Naučno je dokazano da plava boja deluje umirujuće na ljude, i upravo zbog toga se koristi na različite načine.
Godine 2000, policija u Glazgovu, u Škotskoj instalirala je plavu rasvetu u područjima sa visokom stopom kriminala. Otada se kriminal u tim zloglasnim kvartovima smanjio za devet posto.
Nekoliko velikih železničkih kompanija u Japanu koristi isključivo plavo svetlo na svim železničkim prelazima. Ostvarili su zapanjujući uspeh: u 2007. godini, godinu dana pre nego što su plava svetla instalirana, bilo je 640 samoubistava vozom; u 2008. godini, pošto su svetla postavljena, nije bilo samoubistava - nijednog!
Jedna teorija kaže da sama boja ima opipljiv, biološki učinak na našu „moždanu hemiju". Harold Vulfart, predsednik nemačke Akademije za uzučavanje boja, sproveo je istraživanje u kome je otkrio da rasveta u boji (sijalice u boji) zaista ima psihološki uticaj na decu i odrasle, a posebno intrigira činjenica da deluje čak i na slepe osobe.
Vulfart veruje da tragovi elektromagnetnih energija koje čine obojenu svetlost utiču na određene neurotransmitere u mozgu. Kada svetlost određene boje pada na oko, čak i ako je oko 'neispravno', ona pogađa žlezdu koja proizvodi melatonin, a on stvara lančanu reakciju koja podiže raspoloženje i smiruje emocije.
Crvena boja
Crvena boja nas upozorava na opasnost. Crveni znak 'stop' jasno nam daje do znanja da iza ćoška jure automobili i da se, radi bezbednosti, treba zaustaviti. Crvena je boja vatre i krvi, povezana je sa energijom, ratom, opasnošću, snagom, moći, odlučnosti, kao i sa strašću, željom i ljubavi.
U 80-im godinama crvena boja je predstavljala misteriozne, samostalne žene, a ljudi su tada čak i bojili automobile u crveno u nadi da će zbog toga ići brže. Verovali su u mnoge smešne stvari u vezi sa crvenom bojom, mada današnja nauka tvrdi da i nisu bile baš toliko smešne...
Mnoge studije koje prate ponašanje ljudi pokazale su da crvena boja znatno utiče na respiratorni i kardiovaskularni sistem. To podstiče osećaj pojačane svesti, zbog čega se ljudi ponašaju impulsivnije, pa čak i agresivnije.
Upravo je to i razlog zašto je crvena boja česta u barovima i restoranima, a grupa dizajnera i arhitekata je napravila modele soba u raznim bojama. Oni su otkrili da je crvena soba bila daleko najpopularnija - ljudi ne samo da su pohrlili u tu sobu u većem broju već su je i napustili znatno ranije. Idealna situacija za vlasnike barova i kafića.
Crvena boja nas tera da donosimo odluke impulsivno, bez mnogo razmišljanja. Zbog takvih primera i psihičkih i fizičkih uticaja koje ima na nas, crvena boja bi se mogla proglasiti i internacionalnom bojom loših odluka.
Ali ako nas crvena čini još gorim u kontroli impulsa, zašto je koristimo za 'stop' znakove? Fiziološke reakcije (brži rad srca i ubrzano disanje) koje crvena izaziva pomažu ljudima da obrate pažnju (kao što to čini i jaka kafa). U istraživanju sprovedenom na Univerzitetu u Britanskoj Kolumbiji dokazano je da nas crvena boja tera da se fokusiramo na objekat i pri tome povećava naše performanse u zadacima koji zahtevaju da obratimo pažnju na detalje.
Stimulans crvene boje se poredi sa efektima kokaina. Poput te droge, crvena ubrzava puls i pojačava nivo svesti, što znači da smo svakodnevno drogirani crvenom bojom, znali to mi ili ne znali.
Priredila Aleksandra Stojanović
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар