Priča o zlatu

Najveće zalihe zlata nalaze se u okeanima, ali još uvek nije isplativo koristiti ih. Zlato postoji i u svemiru, na planetama i asteroidima, ali ne u velikoj količini. Deo zlata potiče iz svemira, sa meteora koji su padali na Zemlju tokom 200 miliona godina njenog formiranja.

Zlato je metal koji od davnina privlači pažnji ljudi. U prirodi se javlja slobodno kao "samorodno zlato", a nalazi se i u stenama i šljunku zlatonosnih reka širom sveta. Istorija zlata je i istorija civilizacije. Prva zrnca ovog metala dospela su u ljudske ruke pre nekoliko hiljada godina.

Zlato je jedan od prvih metala koji su ljudi počeli da obrađuju, odmah posle Kamenog doba. 

Plemeniti metal cenjen u svim starim civilizacijama od Starog Egipta, Rimskog carstva, Kine do Carstva Inka i Asteka. Na steškom jeziku zlato znači "izmet bogova." Zlato iz srpskih rudnika iskopavali su još Tračani, Dačani i stari Rimljani.

Ležišta zlata ima na svim kontinentima, čak i na Antarktiku, ali tamo je kopanje ruda zabranjeno.

Najbogatija zemlja bogata zlatom u drevnom svetu bio je Egipat. U tamošnjim iskopinama nađeni su mačevi od kremena sa pozlaćenim drškama, a dobijanje zlata se pominje i u najranijim spisima civilizovanog sveta.

Opisi procesa drobljenja kvarca i prečišćavanja zlata nađeni su u egipatskim grobnicama, oko 2500. godine pre nove ere. Isto važi i za mapu koja pokazuje oblasti u kojima se vadilo zlato 1350-1330. godine pre nove ere.

Stari Egipćani eksploatisali su zlato iz rudnika u Nubijskoj pustinji. Plinije, 77. godine nove ere, opisuje proces amalgamisanja (vezivanja zlata za živu) za vađenje zlata, a proces kupelacije (topljenje sa olovom) za prečišćavanje zlata opisan je u drugom veku nove ere. Na isti proces se, verovatno, poziva i Jeremija, u Starom zavetu, oko 600. godine pre nove ere.

Zlato je jedan od najtežih metala, gustine 19.3, a tegljivost i kovnost su takođe veliki : od 1 gr zlata može da se izvuče žica dužine 3 km, a kovanjem ili valjanjem mogu da se dobiju listići debljine 0,0001 mm. koji imaju, u odbijenoj svetlosti, žutu, a u propuštenoj svetlosti zelenu boju.

Izuzetno je po elektro i toplotnoj provodljivosti. Spada među najpostojanije metale na hemijske uticaje i zato se naziva plemeniti metal. Na njega skoro nikakvo dejstvo nemaju ni kiseline ni baze. Nikada ne rđa.

Do sada je iskopano oko 192 hiljade tona zlata, smatra se neuništivim metalom i odlično se reciklira, a većina zlata koje danas postoji u svetu je reciklirano.

Najveće zalihe zlata nalaze se u okeanima, ali još uvek nije isplativo koristiti ih.
Zlato postoji i u svemiru, na planetama i asteroidima, ali ne u velikoj količini.

Deo zlata potiče iz svemira, sa meteora koji su padali na Zemlju tokom 200 miliona godina njenog formiranja.

Zlato važi za prvu svetsku valutu, jer nekada su sve valute bile vezane za cenu zlata. To je bio takozvani "zlatni standard", koji je važio u 19. i 20. veku.

Mnoge države koriste zlato kao državnu rezervu,osnova je novčanog sistema većine zemalja, zbog čega su ogromne količine van prometa, u trezorima banaka, kao podloga novcu od hartije i formiranju zlatnih rezervi.

Na izradu zubnih proteza i juvelirske radove odlazi tek neznatni deo proizvedenog zlata.

Čistoća ovog metala se izražava u karatima. Čisto zlato ima 24 karata. Zlatne olimpijske medalje ne prave se od zlata. Propisano je da moraju da sadrže 92, 5 procenata srebra i 6 grama zlata.

Rezerve zlata 

Amerika ima najveće rezerve zlata na svetu, koje čuva u posebnom vojnom utvrđenju Fort Knoks. A država u kojoj ima najviše zlatnog nakita je Indija. To je metal koji od davnina privlači pažnji ljudi.

Nauka danas može da ostvari vekovni san o dobijanju zlata iz drugih metala. Neutronskim bombardovanjem iridijuma, platine, žive i talijuma u nuklearnim reaktorima dobijeni su radiokativni izotopi zlata. Ovo, naravno, nema praktični značaj.

U poslednje vreme tehnika je sve zainteresovanija za ovaj metal. Zbog izuzetne provodljivosti i postojanosti, zlato se sve više koristi u elektrotehnici, prvenstveno u računarskim i telekomunikacionim sistemima.

Sve se češće primenjuje u vazduhoplovstvu i kosmičkoj tehnologiji, pa se može pretpostaviti da će se ovaj dragoceni metal preseliti iz čeličnih sefova banaka u fabrike i laboratorije.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
6° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво