Praznična buka ugrožava životinje

Petarde, baklje i rakete neizostavni su deo svakog većeg slavlja, a čini se da mladima često predstavljaju i jedinu zabavu. Životinje ne razumeju izvor buke i ne umeju da mu se prilagode, pa na zvuk petarde reaguju samopovređivanjem, bežanjem, odbijanjem hrane i drugim promenama u ponašanju. Uoči novogodišnjih praznika prijavljuje se najveći broj nestanaka pasa, a vlasnici svoje ljubimce najčešće više ne mogu da pronađu.

Zvucima jakog inteziteta ne može se prilagoditi nijedno živo biće. Iznenadan prasak sva osetljiva bića doživljavaju kao opasnost. Čoveku je mnogo lakše, jer razume izvor buke i može da objasni sebi da ga, na primer, ekspolozija petarde ne ugrožava.

Životinja nema predstavu o izvoru buke i zato sam zvuk vidi kao opasnost. Uostalom, ni mi ne bismo mogli da ignorišemo prasak kada bismo znali da potiče od bombe. Na buku loše reaguju kućni ljubimci, domaće i divlje vrste, a posebno divlje životinje koje se nalaze u zatočeništvu.

Zatvoren prostor ukida moć kontrole 

Životinje koje se nalaze u zatvorenom prostoru (u kavezu, staji, stanu ili u kući) teže podnose buku jer ne vide mogućnost da se bore sa njenim izvorom, niti mogu da je izbegnu na bilo koji način.

Kako objašnjava dr Marijana Vučinić, profesorka Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu, usled stresnih nadražaja u organizmu dolazi do niza fizioloških, imunoloških, metaboličkih, hormonskih i biohemijskih promena: „Te promene mogu da oslabe otpornost životinja na uzročnike infektivnih bolesti i čine ih njima podložnim".

Negativno dejstvo stresa ublažava se predviđanjem stresne situacije i suočavanjem sa izvorom stresa. Međutim, životinje ne mogu predvideti iznenadnu buku, a u ograničenom prostoru nemaju ni moć kontrole ‒ ne mogu da se udalje od izvora buke, kao ni da mu se suprotstave. 

Od samopovređivanja do bekstva  

Životinje na različite načine pokazuju strah i frustraciju, sećamo se da je za vreme bombardovanja kod određenih vrsta u Zoološkom vrtu uočeno i samopovređivanje.

Profesorka Vučinić objašnjava da životinje vrlo brzo shvate da se nalaze u bezizlaznoj situaciji, pogotovo ako se stresne pojave (detonacije, pucnji, sirene) ponavljaju; svesne su da ne mogu da neutrališu problem niti da pobegnu od njega.

Najviše se zna o negativnim reakcijama mačaka i pasa. Buka na koju su posebno osetljivi nastaje obično u ovo doba godine, usled prazničnog bacanja petardi i pucanja. Nakon eksplozije kućni ljubimci se uznemire, a kako ne mogu da prepoznaju izvor i razumeju uzrok buke, mnogo teže se vraćaju u emotivnu ravnotežu ‒ drhte, imaju ubrzan rad srca, ne mogu da kontrolišu fiziološke nagone, a usled straha beže.

„Najveći broj ljubimaca se gubi tu negde oko Nove godine, posebno zbog tih zvukova koje emituju petarde; u najgorim slučajevima životinja beži od izvora buke (jer je to fiziloški način kontrole) i na taj način ostane bez vlasnika i više se nikad ne vrati", upozorava profesorka i dodaje da je to tužna sudbina i za vlasnika i za ljubimca jer dolazi do neprirodnog raskida veze između čoveka i životinje.

Usled asocijativnog pamćenja, tj. uslovnog povezivanja neprijatnosti, životinje buku povezuju sa nekom drugom radnjom ili određenim mestom, pa se uz strah od zvuka petarde, sirene, neke mašine ili jake muzike često može javiti i otpor prema posudi za vodu ili mestu odmora (ako je životinja na tom mestu bila uplašena od buke).

Profesorka Vučinić ističe da su posebno osetljive starije životinje, jer imaju slabija čula, teže se kreću, drugačije percipiraju zvuk i usled artritisa ili slepila ne mogu lako da uoče izvor opasnosti i pobegnu.

Kako pomoći uplašenim životinjama

Ukoliko prepoznaju strah kod svojih ljubimaca, vlasnici mogu da ih premeste u prostorije koje su izolovanije od buke ili da im nabave posebne zaštinike za uši. Moguće je kupiti i preparate koji emotivno stabilizuju životinje. Takozvani analozi umirujućih feromona ‒ prirodnih materija koje se stvaraju na koži pasa ili unutar organizma ‒ koriste se u vidu električnih rasprašivača i emituju miris koji emotivno umiruje životinju.

Naša sagovornica savetuje da za doček Nove godine pse i mačke držimo u svojoj blizini, ali da ih ne uzimamo u ruke i ne držimo u krilu, već da ih umirujemo rečima i maženjem. Nažalost, mnogi vlasnici ostavljaju svoje ljubimce tokom praznične noći, a stres koji usamljena životinja doživi ostavlja trajne posledice. U ekstremnim slučajevima (ukoliko na primer pas trajno odbija hranu ili ne želi da izađe iz kuće) treba tražiti pomoć stručnjaka, a ponekad je neophodno uključiti i lekove.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
23° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи