Sisari biljojedi imaju veću utrobu od mesoždera

Sisari biljojedi imaju veću utrobu od obično vitkih mesoždera, otkriva međunarodna studija zasnovana na 3D rekonstrukciji životinjskih skeleta. Kod dinosaurusa, međutim, nema primetne razlike između mesojeda i biljojeda.

Međunarodna studija koju je Univerzitet u Cirihu sproveo na osnovu 3D rekonstrukcija životinjskih skeleta prvi put otkriva: sisari biljojedi imaju veću utrobu od obično vitkih mesoždera. Kod dinosaurusa, međutim, nema primetne razlike između mesojeda i biljojeda.

Šta ogromni dinosaurusi imaju zajedničko sa rovkama? I jedni i drugi su četvoronožni kičmenjaci, inače poznati kao tetrapodi. Tetrapodi su tokom evolucije razvili različite telesne oblike i veličine ‒ od miša do dinosaurusa ‒ da bi se prilagodili različitim okruženjima. Njihove navike u ishrani variraju, ima potpunih biljojeda, ali i isključivih mesoždera, a ta razlika u ishrani odražava se u strukturi njihovih tela. Pošto se biljke obično teže vare od mesa, smatra se da je biljojedima potreban veći digestivni trakt i zamašnija utroba. Ipak, ta hipoteza nikada nije naučno testirana.

Nema razlike kod dinosaurusa

Evropski tim istraživača, predvođen naučnicima sa Univerziteta u Cirihu i Tehničkog univerziteta u Berlinu, proučio je oblik grudnog koša kod više od 120 tetrapoda ‒ od praistorijskih do današnjih. Pomoću fotogrametrije i tehnika za kompjutersko generisanje slike, naučnici su napravili 3D bazu skeleta dinosaurusa, gmizavaca, ptica, sisara i fosilnih ostataka sinapsida (gmizavci slični sisarima). Koristeći kompjutersku vizuelnu procenu tih podataka, rekonstruisali su obim telesne duplje koja je oivičena kičmenim stubom, grudnim košem i karlicom.

Došli su do rezultata da sisari biljojedi u proseku imaju dva puta veću telesnu duplju od mesoždera slične veličine tela. „Ovo je jasan dokaz da sisari biljojedi zapravo imaju veći digestivni trakt", objašnjava Marko Klaus, profesor komparativne digestivne fiziologije divljih životinja sa Univerziteta u Cirihu. Međutim, daleko više iznenađuje činjenica da se taj obrazac ne ponavlja kod preostalih četvoronožaca. „Bili smo zapanjeni ‒ nema ni najmanje razlike između biljojeda i mesojeda kod dinosaurusa", objašnjavaju istraživači. U studiji su ispitani fosilni ostaci brojnih vrsta ‒ od najranijih vodozemaca do najvećih biljojeda dinosaurusa i mamuta.

Fundamentalna razlika u morfologiji

S jedne strane, rezultati mogu ukazivati na to da je teško pouzdano rekonstruisati skelet dinosaurusa. „ S druge strane", objašnjava Klaus, „otkriće pokazuje da postoji fundamentalna razlika u morfološkim karakteristikama između sisara i drugih četvoronožaca." Na primer, on pretpostavlja da drugačiji sistem organa za disanje može biti odgovoran za različiti uticaj koji ishrana ima na telesnu strukturu kod sisara i dinosaurusa.

Pripremila: Tamara Vešković 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
22° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи