Oprezno sa mineralnim đubrivima

Potrebno je pravilno odrediti količinu, vrstu đubriva i vreme njegove primene ‒ u skladu sa biljnom vrstom koja se gaji, ali i na osnovu ispitivanja plodnosti zemljišta.

Prekomerna upotreba mineralnih đubriva loše utiče na prinos i kvalitet biljaka, kao i na osobine zemljišta, jer dovodi do njegovog zakiseljivanja i zasoljavanja. Kada đubriva prodiru u površinske i podzemne vode i nakupljaju se u njima, u tim vodama se remeti ekološka ravnoteža.

Spiranjem zemljišta tretiranog đubrivima u rečnim tokovima i jezerima  povećava se količina hranljivih materija. To dovodi do bujanja vodenih biljaka, pre svega algi, do procesa eutrofikacije. Kada te biljke uginu, stvaraju se velike količine organske materije koju razlažu mikroorganizmi. Tada se troši puno kiseonika iz vode, što pokreće začarani krug, sve je više uginulih vodenih organizama i to potpuno remeti ekološku ravnotežu.

Previše mineralnog đubriva dovodi do gomilanja štetnih materija u biljkama i uzrokuje njihovo sušenje i propadanje.  Zato je važno pravilno odrediti količinu, vrstu đubriva i vreme njegove primene ne samo u skladu sa biljnom vrstom koja se gaji već i na osnovu ispitivanja plodnosti zemljišta.

Rast, produktivnost i kvalitet biljnih plodova zavise pre svega od hemijskih, fizičkih, vodnih i mikrobioloških osobina zemljišta, ali su se oduvek pospešivali primenom organskih ili neorganskih đubriva.

Đubriva biljkama obezbeđuju potrebne količine neophodnih biogenih elemenata: azota, fosfora, kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, sumpora, gvožđa, cinka, bora, molibdena, kobalta, bakra i selena.

Kakav je, zapravo, kvalitet đubriva koja se kod nas upotrebljavaju? Koliki je procentualni sadržaj pojedinih hranljivih elemenata ili kakve su formulacije đubriva koja se kod nas koriste?

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji dr Dragi Stevanović kaže da uvozimo tri puta više đubriva nego što je potrebno, ali da ljudi na to uvek odgovore ‒ tako je najbolje, jer proizvođač može sam da odluči. Prof. dr Stevanović se pita kako to može biti najbolje kad ljudi nemaju dovoljno znanja o tome i dodaje: „Mi smo uništili naše fabrike đubriva, nekada najbolje u Evropi; mi smo danas orijentisani više na uvoz nego na svoju proizvodnju đubriva."

Kada je reč o sadržaju štetnih elemenata u đubrivu,  imaju ih i neka organska, a ne samo mineralna đubriva. Drugim rečima ‒ ni organski proizvedena hrana ne mora da bude zdravija, jer i ona može da sadrži štetne supstance.

„Sve zavisi od sirovine: da li potiče iz afričkih, azijskih zemalja ili iz Ruske federacije", objašnjava prof. dr Dragi Stevanović. Neke sirovine su čistije, neke fabrike prečišćavaju više, neke manje,  tako da u đubrivima mogu da se nađu teški metali: kadmijum, nikl, olovo, hrom, arsen, živa. Profesor zatim ističe: „Ti štetni sastojci ponekad su već prisutni u zemljištima, tako da imamo područja u brdsko-planinskim krajevima za koja svi misle da su čista, a koja su, u stvari, stvorena na takvim stenama da već imaju povećan sadržaj teških metala." Kako ćemo pristupiti primeni tih đubriva zavisi od znanja ‒ da li ćemo na takvim zemljištima koja već sadrže štetne materije koristiti đubriva koja će još više da pogoršaju njihov kvalitet.

Dodatni problem je to što je oko 30 odsto obradivih površina u Srbiji kisele reakcije. U tim zemljištima rastvorljivost većine teških metala je veća, tako da je i njihova akumulacija u biljci veća, što negativno utiče na kvalitet i prinos poljoprivrednih proizvoda. Zapravo je najznačajnije pronaći pravu meru.

Prema mišljenju  prof. Stevanovića, u Srbiji se ne koristi dovoljno đubriva za obradive površine, zbog čega su, bar kad je reč o žitaricama ‒ pšenici i kukuruzu prvenstveno ‒ prinosi duplo manji nego u Evropi. Međutim, u intenzivnoj proizvodnji povrća, često i pojedinog voća kod nas, na nekim površinama, npr. pri plasteničkoj  proizvodnji, dešava se da bude povećano prisustvo teških metala upravo zbog preterane upotrebe đubriva. Takvi proizvodi imaju i smanjenu nutrutivnu vrednost i predstavljaju rizik za zdravlje.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво