Peter Petersen i Jena-plan

Među zaslužne ličnosti koje su kreirale metode obrazovanja učenika sa smetnjama i teškoćama u razvoju, svakako posebno mesto zauzima Peter Petersen ‒ autor „Jena-plana”.

Peter Petersen je autor pedagoškog koncepta škole koja je u literaturi poznata kao Jena-plan. Plan ili metod, dobio je naziv po nemačkom gradu Jeni, poznatom univerzitetskom centru u kome je još u 16. veku otvoren Univerzitet „Fridrih Šiler".

Ideja vodilja Jena plana bio je model života u porodici u kojoj se dete prijatno oseća i razvija, što treba da bude i model za način funkcionisanja škola.

Godine 1924. Jena-plan eksperimentalno počinje da se primenjuje na Univerzitetu „Fridrih Šiler''.

Tačke oslonca Jena-plana i obrazovanja učenika sa smetnjama i teškoćama u razvoju jesu podrška vršnjaka pri učenju i briga o deci koja zaostaju u učenju uz podršku i timski rad.

Važni su i rad na jačanju emocionalnih veza u grupi i rad na socijalizaciji dece, aktivna saradnja sa roditeljima i formiranje grupa sa decom različitog uzrasta.

Principi metoda koji zastupa Peter Petersen zahtevaju da škole budu uređene po uzoru na porodični dom, da se svakog dana organizuje blok-čas i da se organizuje rad u grupama u cilju proučavanja određenih tematskih lekcija.

Nedeljni plan rada podrazumeva zajedničke sastanke, proslave, igre i rad

Prema postavkama Jena-plana, sticanje znanja nije primarni pedagoški cilj, ali je svakako potrebno pažljivo organizovanje načina na koji se uči.

Velika pažnja se posvećuje početku i kraju dana i početku i kraju nedelje. Organizuju se male svečanosti na početku ili kraju nedelje koje doprinose jačanju emocionalnih veza i socijalizaciji dece.

Dan najčešće počinje pevanjem ili nekom prigodnom igrom. Jednom godišnje se organizuje radna nedelja u prirodi, kao logorovanje.

Napredovanje i aktivnosti dece prate se uz neposredne kontakte sa roditeljima i u vidu izveštaja koji o svakom detetu priprema voditelj grupe.

Svaki učenik dobija izveštaj o svom radu dva puta godišnje, a pre toga, voditelj grupe obavlja obavezan razgovor sa roditeljima.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво