Olimpijska disciplina: fizika

Dobijanjem novog školskog predmeta, osnovci u šestom razredu nailaze na ozbiljan problem. U rasporedu časova, „fiz.“ više nije samo skraćenica za fizičko vaspitanje već i za nešto manje popularnu ‒ fiziku. U zajedničkoj skraćenici krije se mnogo jača veza no što pretpostavljamo

Svima nam je dobro poznato da je za vrhunske rezultate u sportu neophodno raditi na fizičkoj i psihičkoj spremnosti takmičara, ali treneri pojedinih sportova konsultuju se sve češće i sa fizičarima kako bi obezbedili fizičke uslove za postizanje najboljih rezultata. Evo u kojim sportovima najviše cveta sportski inženjering.

Plivanje

Pobeda u olimpijskim plivačkim trkama često zavisi od stotinke sekunde. S obzirom na takav red veličina, tanka je linija između pobede i poraza, pa na rezultat utiču i najsitniji detalji. Plivači se stoga trude da prilikom plivanja smanje otpor vode.

Otpor vode povećava se u zavisnosti od površine tela koje je u dodiru s vodom, zbog čega plivači nastoje da im telo bude što izduženije i da noge i ruke što manje skreću u stranu. Pored oblika tela, na rezultate utiče i njegova glatkoća: uobičajeno je da plivači depiliraju celo telo ili da nose kapice, ali neki čak nose posebna odela za plivanje, napravljena od materijala koji oponaša ajkulinu kožu.

Još jedan od faktora o kojem plivači moraju povesti računa jeste plovnost, odnosno potisak. Budući da pri kretanju voda pruža veći otpor od vazduha, plivačima je u interesu da im telo ostaje što bliže površini vode i da bude koliko je moguće izloženo vazduhu, da ne tone dublje u vodu.

Gimnastika

Kada posmatramo gimnastičare kako izvode skokove sa okretima, možemo jasno uočiti značaj ʼmomenta impulsaʼ. Naime, svako telo koje se vrti oko jedne tačke ima momenat impulsa koji zavisi od mase, brzine i mere u kojoj se masa (u ovom slučaju masa gimnastičara) prostire od centra gravitacije tela. Usled toga, gimnastičari pri skokovima skupljaju noge i ruke ka telu, kako bi masa tela zauzimala što manju površinu.

Treći Njutnov zakon igra važnu ulogu u gimnastici - svaka akcija izaziva reakciju. Zakon je na snazi prilikom svakog snažnog odraza gimnastičara - oni se jako nogama odbijaju od podloge kako bi ona njih jako odgurnula u skok.

Skokovi u vodu

Olimpijski skakači teže da pri skokovima u vodu prave što lepše okrete i da pritom zarone što neprimetnije. Što veći pljusak naprave pri susretu sa vodom ‒ dobijaju više kaznenih poena.
Na samom početku, prilikom odraza sa skakonice, još jednom je na snazi Njutnov zakon akcije i reakcije. Što jači odraz, to skakač ima više vremena da napravi sve okrete koji su mu neophodni.

Kako se približava vodi, skakač nastoji da telo postavi što vertikanije i uže - nalik na šipku. Profesorka biologije Džil Maknit Grej sa Univerziteta Dornsajf u Kaliforniji objašnjava da prilikom uranjanja skakač nastoji da uđe vertikalno jer na taj način povlači vodu naniže sa sobom, i izbegava zapljuskivanje.


Badminton

Badminton je sportska igra slična tenisu u kojoj se koristi lopta bolje poznata kao ptičica. Ta „loptica" zapravo ima oblik kupe, a strane su joj napravljene od mrežastog najlona, koji podseća na pera ptice. „Perje" izaziva mnogo jaču vučnu silu od otpora vazduha, zbog čega „ptičica" leti mnogo sporije od običnih lopti.

Perjem se uspostavlja aerodinamička stabilnost - nezavisno od toga kako je ptičica okrenuta kada je reket udari, ona će se u vazduhu uvek okrenuti tako da joj perje bude pozadi. Usled jake vučne sile, igrači badmintona moraju uložiti dodatnu snagu kako bi ptičicu prebacili na drugu stranu terena.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
23° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи